Od 261 kompanije, koliko ih je učestvovalo u nedavnom anketiranju o stanju zaliha sirovina, odnosno repromaterijala, gotovo svaka sedma navela je da je bez zaliha.

Pokazuje to anketa Vanjskotrgovinske komore BiH, u sklopu koje su se firme u ogromnoj većini izjasnile da sirovina imaju na zalihama tek za jedan mjesec, dok je manje od deset njih navelo da im zalihe mogu biti duže od pola godine.

Kada je, recimo, riječ o prehrambenim proizvodima, proizvođači iz Bosne i Hercegovine susreću se sa problemom pri nabavci ambalaže.

“Problematičan je uvoz repromaterijala, odnosno materijala za pakovanje proizvoda”, rekli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Sudeći po informacijama kojima raspolažu, ambalaža nije jedini problem s kojim bi se mogla suočiti domaća agroindustrija.

“U narednim mjesecima očekujemo pogoršanja i otežan rad u ovoj industriji s obzirom na to da je uvoz sirovina znatno otežan, a bh. industrija, poput mesoprerađivačke, mlinske industrije, proizvodnje ulja, šećera, hrane za uzgoj peradi i stoke, zavisna je od uvoza. Prema preliminarnom istraživanju koje je sprovela Komora, postojeće zalihe dovoljne su proizvodnju naredna oko dva mjeseca”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

U nezahvalnoj je poziciji i tekstilno-kožarska industrija, zaključuje se u presjeku stanja za prva tri mjeseca ove godine.

“Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće je u potpunosti zavisna od uvoznih sirovina i repromaterijala koji ne postoje i ne mogu se nabaviti na bh. tržištu. Istovremeno, zapošljava između 35.000 i 40.000 radnika, pretežno ženske radne snage”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, takođe potvrđuje da brojna preduzeća imaju problem sa nabavkom sirovina, odnosno repromaterijala.

“Imamo u ovom momentu narušen sistem redovnog snabdijevanja sirovinama u gotovo cijeloj prerađivačkoj industriji. Sigurno je to jedna od otežavajućih okolnosti, zbog čega je očekivan pad u prihodima”, rekao je Račić za “Nezavisne novine”.

Naveo je da se, recimo, bilježi da preduzeća iz oblasti tekstilne i kožarsko-obućarske industrije ne mogu da obezbijede repromaterijal.

Otežana je nabavka, kako je naveo, i materijala za građevinski sektor, poput fasada i stakla.

Cjelokupan tekst možete pročitati na ovom linku.