Ime člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lidera Demokratske fronte (DF) Željka Komšića mnogo se spominjalo posljednjih dana iako je on sam malo govorio. Od Zagreba do Beograda, Komšić je bio jedan od sve češćih povoda da se Bosna i Hercegovina iznova osporava i problematizira, a on sam je često i osobno vrijeđan.

Dok iz Bruxellesa, kako je jučer saopćeno, stižu neke ohrabrujuće vijesti, javnost u Bosni i Hercegovini se pita šta stoji iza najnovije ofanzive naših susjeda.

O napadima na njega i Bosnu i Hercegovinu, porukama predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, "labuđem pjevu" srbijanskog šefa diplomatije Ivice Dačića, posjeti Bakira Izetbegovića Zagrebu, komentarima Zlatka Lagumdžije, dešavanjima u Bruxellesu, "malom Schengenu" i velikim očekivanjima te Vladi Kantona Sarajevo i predstojećim izborima, Komšić otvoreno govori za portal Radiosarajevo.ba.

Da li Vas ohrabruju vijesti iz Brisela, šta ste ohrabrujuće tamo čuli?

- Prije svega, moram reći da je tokom sastanaka vladala jedna pozitivna atmosfera među svima. Ohrabrujuće je to što su od strane evropskih zvaničnika prepoznati koraci u ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, te je poslana poruka da će Evropska unija (EU) znati da cijeni zalaganje na evropskom putu.

Naročito ohrabruje plan velike finansijske podrške Evropske unije, jer je to dokaz da Evropska unija ne gubi interes za Bosnu i Hercegovini. Riječ o infrastrukturnim i drugim projektima koji su vrijedni stotinama miliona eura i s tim naravno moramo biti zadovoljni, pogotovo što se oni odnose na sve dijelove Bosne i Hercegovine, a njihova realizacija sigurno vodi ka boljoj integraciji same države.

Možemo do statusa kandidata

Da li će BiH iduće godine, zaista, dobiti status kandidata i da li bi blokade kojima trenutno svjedočimo u državi mogli da uspore taj procese?

- Ako realiziramo sve preostale prioritete iz Mišljenja Evropske komisije, sigurno je da ćemo dobiti kandidatski status.

A možemo li to napraviti?

- Među tim prioritetima postoje i politički kompleksne stvari, poput provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava, a znate da se HDZ oštro protivi implementaciji tih presuda, jer im nikako implementacija toga ne ide u prilog, pogotovo ne suština koja govori o jednakopravnosti svih građana i ukidanju etničke diskriminacije.

Međutim, mi se moramo potruditi da u narednom periodu realiziramo što više prioriteta, onih kompleksnijih da bi dobili kandidatski status u narednoj godini. Vjerujem da možemo. Politička opcija iz koje dolazim (DF) predano radi na tome. Analizirajte do sada učinjeno, pa ćete vidjeti da li je tako, i ko je dao doprinos tome, a ko ne. Nismo svi isti. Neki bi da to ide brže, neki sporije, a neki ne bi nikako. Što se tiče blokada, koliko vidim, HDZ će morati odmah prestati sa blokadama kojima se koristi.

Šta Vam je Brisel kazao u pogledu, recimo, "malog Šengena"? Da li i dalje smatrate spornim to pitanje o kojem se toliko govori u BiH i regionu. Jeste li oprezni u tom pogledu i u kojem pravcu će ići ta priča?

- Tu se radi o mnogo široj priči pod okriljem EU, temeljenoj na četiri slobode, jer "Šengen" u svojoj priči ne tretira protok roba, kapitala i usluga, već samo ljudi. Niko nema ništa protiv slobodnijeg odnosno lakšeg kretanja ljudi, a što se tiče kapitala, tu svaka država polazi od svojih interesa, pa tako će uzimajući u obzir svoje interese postupati i država Bosna i Hercegovina.

U međuvremenu, kako gledate na poruke koje posljednjih sedmica šalju prvi bosanskohercegovački susjedi, Srbija i Hrvatska? Štaviše, stiče se utisak da poruke koje dolaze s najviših razina iz obje države imaju obrise određene strategije, vjerujete li to? Ako da - šta je cilj takvog pristupa?

- Pročitao sam negdje da je ministar vanjskih poslova Srbije (Ivica Dačić, op.a.), proklamovao nekakvo srbijansko-hrvatsko jedinstvo u borbi protiv Bosne i Hercegovine, služeći se onom huškačkom retorikom iz vremena Miloševića i Tuđmana, što i ne čudi za nekog kome je zločinac Milošević uzor.

Ipak, nadam se da je to samo labuđi pjev jednog izbornog gubitnika i odlazećeg ministra, jer bilo bi strašno i pomisliti da je ponovo na stolu neko Karađorđevo, iako se tome ne bi trebalo čuditi.

Milanović je jučer govorio "o zulumu" koji se navodno vrši nad hrvatskim narodom BiH, Vas naziva "parazitom", a oduševljava se Miloradom Dodikom koji se helikopterom spušta na Pantovčak... Šta se dešava s "novim Milanovićem"? Šta je njegov cilj s ovakvim nastupima?

- Ne bih da odgovaram na te žaoke na ličnom nivou, jer poslovi kojima se bavimo najmanje imaju veze sa ličnim odnosima. Mislim da je gospodin Mesić rekao ispravnu stvar kada je kazao da bi Milanović trebao doći u Sarajevo.

Zašto je bh. susjedima problem pričati sa državom BiH, a, kao, nije sa predstavnicima bh. naroda?

- Zato što još uvijek dobar dio političkih struktura u susjednim državama Bosnu i Hercegovinu posmatra više kao teritoriju naseljenu narodima, a ne kao nezavisnu državu, ili državu koja želi biti država jednakopravnih građana.

Osporavanje građanskog koncepta

Čemu osporavanje građanskog koncepta, gotovo jednoglasno, i u Srbiji i u Hrvatskoj, kada je taj princip, barem načelno, po kojem funkcioniraju i te zemlje? Zašto je to toliko opasno da se prijeti urušavanjem BiH?!

- Već sam odgovarajući na prethodno pitanje dijelom odgovorio zašto je to tako. Upravo je zbog toga važan proces približavanja EU te u konačnici samo članstvo u EU, jer su sve zemlje članice Evropske unije, građanske države. Evropsko uređenje države Bosne i Hercegovine nije opasno, antievropsko jeste.

Da li očekujete reakcije međunarodne zajednice u pogledu zaoštravanja u regionu spram naše zemlje?

- Mi se u prvom redu moramo osloniti na sebe. Kada to kažem, mislim na to da svi moramo biti svjesni procesa koji se odvijaju, i ne smijemo dopustiti da budemo naivni. Demokratske snage u regionu morati će naći način kako da se politički suprotstave retrogradnim snagama. Više to priželjkujem nego reakcije i intervencije međunarodne zajednice, koje u pravilu stižu tek onda kad vrag odnese šalu, a nekad čak ni tada.

Da li u cijeloj ovoj priči oko susjeda vidite djelovanje, recimo, ruskog faktora, na koji ste nerijetko upozoravali i da li se kriza iz Crne Gore želi prenijeti na BiH?

- Nadam da politička kriza u Crnoj Gori neće eskalirati, da će Crna Gora ostati na svome euroatlantskom kursu, i vjerujem da hoće. Ako se to ne desi, onda bi se moglo negativno odraziti na Bosnu i Hercegovinu i cijelu regiju.

Izetbegovićev čvrst stav

Da li Vas je osobno povrijedilo to što je, uprkos Vašem insistiranju i upozorenjima, lider SDA Bakir Izetbegović otišao u Zagreb i praktično derogirao bh. institucije?

- Ne. Razgovarali smo otvoreno, razmijenili mišljenja. Rekao sam da bi bilo bolje kad već ide, da ide u svojstvu lidera stranke i da se na taj način sretne sa strankama iz EPP-a. Slažemo se oko toga da treba razgovarati, ali mislim da treba voditi računa u kojem svojstvu. Također, mislim da nema potrebe legitimirati to da Hrvatska raspravlja o našem Izborom zakonu.

Međutim, ako već analiziramo ono što je Izetbegović tamo rekao, mogu reći da je zauzeo čvrst stav i da je u tome smislu očitao lekciju i ja mu na tome stavu čestitam, iako i dalje mislim da u onom svojstvu nije morao da ide.

Ali, zašto niste javno istupili prije njegovog odlaska u Hrvatsku, upozorili javnost, kao član Predsjedništva BiH, ali i lider DF? Čini mi se da je o tome ovih dana govorio i Zlatko Lagumdžija?

- Ne bih da komentarišem gospodina i njegove vizije. Mi smo se 2012. godine politički razišli, i to tačno u onom trenutku kad je baš na temu Izbornog zakona sa Čovićem pokušao dogovoriti nejednaku vrijednost glasa, a to je ovo što HDZ i dan danas traži.

Nisam izabran da se bojim

Bojite li se da će Izetbegović, pod pritiskom RH, napraviti ustupke prema Čoviću u pogledu Izbornog zakona? Kako uopće stabilizirati te odnose sa Hrvatskom?

- Nisam izabran na ovu poziciju da se bojim, a ni Izetbegović nije naivan. Uostalom to nije stvar koja se samo tiče nas dvojice nego se tiče svih građana Bosne i Hercegovine, a posebno onih koji je vole i žele joj dobro.

S druge strane, Čović mora prestati da živi u iluzijama. Ja poštujem onih 150 hiljada ljudi koji su za njega glasali, to su građani Bosne i Hercegovine, ali neka ne očekuje da onih 225 hiljada koje je glasalo za mene, ispari ili naprasno nestane, a takvih je građana koji ne glasaju za etničke politike, najviše. Ti ljudi neće nestati, i uvijek će ih biti dok god je Bosne i Hercegovine.

A to se tiče odnosa sa Hrvatskom, Bosna i Hercegovina je uvijek bila veći prijatelj Hrvatskoj nego Hrvatska Bosni i Hercegovini, jer da nije bilo boraca za Bosnu i Hercegovinu, velikosrpska armada na čelu sa Miloševićem bi pomela sve do Slovenije, i njegov san o tzv. velikoj Srbiji bi bio ostvaren.

Postoje dvije ljevice

Kako gledate na poziciju bosanskohercegovačke ljevice u ovom vrlo teškom trenutku za našu zemlju?

- Evidentno je da postoje dvije ljevice. Prva, odnosno, građanska lijevo patriotska koalicija, u kojoj su Demokratska fronta, Socijaldemokrati, Građanski savez te istaknuti pojedinci okupljeni oko SPD-a, dokazani ljevičari i patrioti, a tim opcijama prilaze nekada visokopozicionirani članovi SDP-a i NS-a, čime se gradi jedan širi i jači lijevo - građanski front, a sa druge strane dio ljevice je i onaj oličen današnjem SDP-u koji je usamljen ili pokušava na izborima nastupiti sa krajnjom desnicom. To je dakle ako me pitate za poziciju, činjenično stanje, odnosno današnja pozicija ljevice.

Neka sruše Vladu KS...

Govori se o poovnoj smjeni vlasti u Kantonu Sarajevo poslije novembarskih izbora. Kako to komentirate i kakva će biti stav DF-a? Jeste li se pokajali što ste ušli u novu koaliciju sa SDA?

- Nije cijela BiH Kanton Sarajevo. Šta će biti s Vladom KS-a, neka bude šta bude. Ako postoji nova većina, neka sruše vladu. Demokratski. Legitimno. Legalno. Ovo isto sam govorio i kad je otišla ona vlada. Vlade se mijenjaju. Država neće doći u pitanje ako padne ili ostane neka kantonalna vlada. Mi kao da još uvijek nismo dovoljno zrelo društvo, pa to promatramo kao neki zemljotres. Nisam opterećen s tim šta će biti sa jednom kantonalnom vladom.

Kriminal neću oprostiti

Šta očekujete od lokalnih izbora kada je u pitanju stranka na čijem ste čelu?

- Očekujem da ljudi koji trenutno zastupaju DF i oni koji će u ime DF-a biti izabrani, nastave djelovati pošteno i u skladu sa zakonom. Niste mogli vidjeti - za razliku od nekih drugih, bili oni vlast ili opozicija - da se neko iz DF-a tereti za kriminal, nepotizam ili pronevjere. Sve mogu oprostiti osim toga. Građani će odlučiti kome će dati podršku. Šta god odluče, ja ću to poštovati.