Predstavnici Zemaljskog i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu ukazali su još jednom na težak položaj ove dvije kulturne institucije.

Podsjetili su da je od Daytona do danas neriješeno pitanje finansiranja sedam institucija od državnog značaja, među kojima su i ova dva muzeja, te zbog toga godinama zavise od privremenih rješenja. Njihova nadanja sada su uprta u Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, od kojeg očekuju pomoć.

„Ovo je teška godina za sve koji se bave kulturom u BiH, u teškoj smo finansijkoj situaciji. U ovom trenutku odlučili smo se obratiti javnosti sa molbom da budemo malo svjesniji o tome da postoji naših sedam institucija, da puno rade, da smo u izuzetno teškoj finansijkoj situaciji i da to nije stanje za koje možemo garantirati da će brzo proći, kao što mogu neki koji imaju sigurnost u svojim institucijama“, kazala je Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. 

Ona je dodala da podržavaju Ministarstvo kulture i sporta KS u aktivnostima na sistemskom rješavanju statusa, makar i privremenog preuzimanja finansiranja ovih institucija.

"Jako nam je hitno potrebna pomoć kako ne bismo počeli da stvaramo dugove“, apelovala je Šehabović. "Ako od naredne godine, kao što Ministarstvo planira, barem dio od onoga što oni žele da sistemske riješe, bilo bi pametno uzeti u obzir činjenicu da je za državu uvijek jeftinije da vlada i upravlja institucijom koja je stabilna nego da je preuzima u momentu kada je skoro pa sve propalo“, apelovala je Šehabović.

Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH, nije krio razočarenje sadašnjim sistemom raspodjele novca, odnosno činjenicom da državne institucije dobijaju znatno manje novca od kantonalnih kulturnih institucija. Iznio je podatak da jedan uposlenik kantonalnih institucija kulture Kanton košta 42-43 hiljade KM, a Zemljskog muzeja 6.000 KM godišnje.

„Šejla je to diplomatski sročila, ali evo ja ću vam reći – Muzej književnosti je ove godine dobio 78.000 KM na devet uposlenih, lako je izračunati koliko košta jedan zaposlenik. Što se tiče Zemaljskog muzeja, ove godine najprije nismo imali plaću mjesecima, pa smo bili na minimalcu, a sada primamo oko 70 posto plaća, koje se kreću od 450 do 900 KM, koju ja imam kao direktor, doktor nauka“, naveo je Sijarić.

Rekao je da sa ministrom kulture u Kantnu Sarajevo Kenanom Alikadićem pokušavaju iznaći rješenje kako bi novac bio ravnomjernije raspoređen, prema broju zaposlenih, gabaritima institucijama.

„Nije isto ako imaju jednu-dvije kancelarije i 20.000 kvadrata prostora, koji je nacionalni spomenik, koji se mora održavati. Sada neću ulaziti u priču da i danas još saniramo ratnu štetu, jer je Zemaljski muzej bio na prvoj liniji, da država ne može da investira, to više niko ne želi da sluša...“, kazao je Sijarić.

Kazao je da ne zna „zašto bi uposlenici ovih sedam institucija manje vrijedili od nekoga ko je završio Akademiju scenskih umjetnosti“.

"Uzet ću vam konkretan primjer - Kamerni teatar sa 49 zaposlenih i budžetom od dva miliona, koliko li je već, treba provjeriti tačno, 250.000 KM ide na ugovore o djelu. Dakle tih 49 zaposlenih ne može da proizvede samostalno predstave. I sad će mene nazvati Emir Hadžihafizbegović da mi održi bukvicu", rekao je Sijarić. 

Naveo je i da Narodno pozorište Sarajevo ima budžet od 7,5 miliona, a da je Zemaljski muzej dobio samo 300.000 KM. 

"Mi imamo tri miliona eksponata. To su ozbiljne stvari svugdje u svijetu, osim u Sarajevu", naveo je kazavši da nema ništa protiv pozorišta, ali da očekuju malo pravedniju raspodjelu, piše Radio Sarajevo.

"Osnovni je problem što u ovoj državi niko nema digitron, da se izračuna koliko nekoj instituciji treba za zaposlene, grijanje, svjetlo, osiguranje... Kod nas je sve otprilike", rekao je Sijarić. 

Potcrtao je da žele da se uvede red kod raspodjele novca te je izrazio nadu da će Ministarstvo kulture i sporta KS to i učiniti.

„Nije istina da novca nema, novca itekako ima, ali se dijeli onako kako se dijelio 20 godina, bez reda", kazao je Sijarić.