Ratna avijacija SAD-a prvi je put ikada odlučila poslati nekoliko svojih velikih strateških bombardera u jednu zračnu bazu u Norveškoj. Tip aviona o kojem je riječ je Rockwell B-1 Lancer, jedan od tri tipa teških bombardera Ratne avijacije i jedini koji ne nosi nuklearno nego konvencionalno naoružanje.

Novi privremeni dom bombarderima B-1B bit će norveška zračna baza Ørland, u kojoj je, inače, smještena flota F-35A Joint Strike Fightera te zemlje. Uz avione, SAD će u ovu bazu poslati i nešto više od 200 pripadnika Ratne avijacije. Svi oni već su pregledani na Covid-19, ali će po dolasku svejedno proći desetodnevni karantin.

Poruka Rusiji

Neuobičajeno slanje bombardera u Norvešku jedan je od prvih poteza novih američkih vlasti koje su najavile da žele zauzeti nešto čvršći stav prema Rusiji nego što su ga imali Trumpovi diplomati i on sam. Norveška je, naravno, relativno blizak susjed Ruske Federacije pa nije slučajno odabrana kao partner za niz vojnih vježbi, smatraju analitičari.

B-1B Lancer izvorno je izrađen za nuklearne misije, u upotrebi je od 1986. godine, a u potpunosti bi trebao biti zamijenjen bombarderima nove generacije do 2036. godine. Ratna avijacija SAD-a posjeduje šezdesetak ovih aviona, a američka javnost jednog od njih nedavno je imala priliku vidjeti uživo. Naime, prije Super Bowla održanoga 7. februara, tradicionalni prelet aviona uključivao je upravo ovaj model bombardera, a uz njega su letjeli i nešto moderniji Northrop Grumman B-2 Spirit te Boeingova legendarna "leteća tvrđava" B-52H Stratofortress.

Prednost bombardera B-1B je u njegovoj mogućnosti niskog leta velikom brzinom (do 1,25 Macha) te izbjegavanja neprijateljskih radara, a prepoznatljiv je i po krilima promjenjive geometrije.

Zbog nuklearnog sporazuma New START s Rusijom, s ovog tipa aviona su 1995. godine uklonjene mogućnosti opremanja nuklearnim naoružanjem.