Više od 30 najvećih europskih banaka i kartičnih procesora planira osnovati platni servis koji će moći konkurirati grupi američkih finansijskih i kartičnih divova poput Vise, Mastercarda, PayPala i Applea. Kako piše "Financial Times", grupa je okupljena u Europsku platnu inicijativu (EPI), a njezin predsjednik Joachim Schmalzl ističe da je ideja stvoriti europskog platnog diva sposobnog konkurirati američkim kompanijama.

Nacrt do ljeta

Inicijativa sa sjedištem u Bruxellesu trenutno okuplja 40-ak stručnjaka za platni promet i kartične transakcije. Započeli su s radom prije devet mjeseci, a do septembra bi trebali napraviti nacrt paneuropskog platnog servisa koji će se moći koristiti za plaćanje u fizičkim i internetskim trgovinama, plaćanje računa između individualnih potrošača te podizanje gotovine na bankomatima. Među bankama koje su dio ove inicijative, nalaze se divovi poput njemačkog Deutsche Banka, francuske BNP Paribas, italijanskog UniCredita, španskog Santandera i nizozemskog ING-a. Klijenti tih 30 banaka i procesora učine više od polovine svih kartičnih transakcija u Europi.

Prema navodima FT-a, projekt ima podršku Europske komisije i europskih finansijskih regulatora. Joachim Schmalzl ističe kako je EPI do sada primio više od 30 miliona eura od subjekata koji ga podržavaju. Inače, Schmalzl je, također, i član Upravnog odbora Njemačkog udruženja štedionica, najveće organizacije njemačkih banaka koje rade s građanstvom i gorljivog podržavaoca inicijative. Prva EPI-jeva aplikacija koja će omogućavati elektronsko plaćanje u realnom vremenu između potrošača, mogla bi biti lansirana već početkom 2022. godine. Idući platni alati mogli bi slijediti u drugom polugodištu, ističe Schmalzl.

Strateška autonomija EU-a

Burkard Balz, član odbora Bundesbanke, ističe kako njemačka centralna banka podržava EPI, koji će “ojačati stratešku autonomiju Europske unije na tržištu platnih usluga, unaprijediti konkurenciju i tako poboljšati izbor za potrošače”. Inicijativu je pozdravila i Europska centralna banka. Europska komisija inicijativu je opisala kao “novi, ambiciozni i europski projekt”. Iz Bruxellesa su dodali kako vjeruju da građani EU-a i kompanije trebaju imati koristi od brzih, učinkovitih i pouzdanih platnih rješenja. “EPI će biti ključni i odlučujući korak u tom smjeru, posebne ako pokrije širok spektar europske bankovne zajednice”, smatraju u Europskoj komisiji.

Kartična plaćanja u Europi većinom procesiraju kompanije sa sjedištem u SAD-u. Prema podacima lobističke grupe europskih trgovaca EuroCommerce, četiri od pet plaćanja karticom na Starom kontinentu obrađuju Mastercard i Visa. Joachim Schmalzl upozorava da tako dominantan tržišni udjel američkih kartičara može naštetiti potrošačima i trgovcima kako kroz relativno visoke naknade, tako i s aspekta zaštite osobnih podataka. Inače, raniji europski pokušaji izazivanja američke kartičarske dominacije završili su neuspjehom.

“Projekt Monnet” kojeg su 2011. podržavale 24 banke, propao je zbog nedostatka političke podrške i neuspjeha u razvoju održivog poslovnog modela. To nije jednostavno, jer je neki platni sistem privlačan trgovcima samo ako ga koristi mnogo potrošača. Isto vrijedi i sa stajališta potrošača.