Kada je prije nešto manje od dvije godine otkriven prvi slučaj COVID-a 19, virus je podjednako zbunjivao naučnike, ljekare i pacijente. Skoro dvije godine kasnije, pandemija je širom svijeta odnijela oko tri miliona života. Naučili smo živjeti s njom, prilagodili smo se novom načinu života, ali čini se da još uvijek nismo upoznali najvećeg neprijatelja 21. vijeka, kako ga mnogi nazivaju.

Virus se širio, mutirao, imamo i nove sojeve. U narednom periodu ćemo imati još sojeva koronavirusa, ističe genetičar Damir Marjanović.

- Znam da ljudima riječ mutacija zvuči jako opasno, ali to je nešto što se uobičajeno dešava. Ukoliko date virusu prostora da se širi, toliko mu date prostora da se genetički prilagođava svome domaćinu i mehanizmima domaćina kojima se on bori protiv virusa. Još i prije zvanične medijske pojave alfa, beta, gama i delta sojeva virusa, a sada imate i epsilon soj, a biće ih još, već u junu i julu 2020. godine na genomu virusa, kada imate njegovu originalnu sekvencu iz Wuhana i recimo sekvencu iz Evrope koja se tada pojavila, viđene su desetine hiljada mutacija. Sada je pitanje gdje su se te mutacije desile. Koliko mi je poznato, Svjetska zdravstvena organizacija stalno prati to mutiranje i sekvence. Zemlje koje žele da se uključe u zdravstvene trendove i trendove borbe protiv virusa, prate koja je sekvenca dominantna kod njih. Sada imate, na nivou Svjetske zdravstvene organizacije četiri varijante koje su zabrinjavajuće. Čini mi se da je u Americi snimljena peta, epsilon varijanta koja je dominirajuća u SAD-u. Pojavila se kao predominanta i u Australiji. Tih stvari će biti još, pojasnio je Marjanović, piše Oslobođenje.