Gost Rezimea FTV-a bio je akademik i ekonomista Muris Čičić. 

Kaže da niko neće ostati neokrznut zbog rata u Ukrajini.

"Kakve tačno posljedice, to niko ne zna. One zavise od dužine trajanja ove invazije na Ukrajinu i načina kako će se sve to skupa završiti. U suštini, ništa dobro neće izaći iz svega ovoga. Posljedica će biti dugogodišnja kriza i u političkim odnosima, a naravno i u ekonomskom razvoju. Svi će pretrpiti određene posljedice, ali različitog nivoa."

Ističe da je BiH kolateralna žrtva u svakoj varijanti.

"Cijena nafte je dosegla danas 120 dolara po barelu, što je rekord u godinama koje su iza nas. Gas je dosegao još viši nivo i s te strane, s obzirom na to da mi smo apsolutni uvoznik, da nemamo ništa svoje nafte ni gasa, sigurno da plaćamo sve više i to vrši pritisak i na privredu i na kućanstva. S te strane energetska kriza će potrajati u BiH još značajan broj godina i zahtijevat će određenu strategiju i njeno provođenje da bi se prevazišla, odnosno da bi se stvorili alternativni pravci, alternativne uvozne linije i da bi se eventualno postigla neka dugoročnija situacija u pogledu obezbjeđenja nafte i gasa."

Čičić navodi da isporuke plina i dalje idu.

"Došlo je do veoma oštrih finansijskih sankcija koje onemogućavaju ruske kompanije da naplaćuju svoju naftu, svoj plin, međutim plin i dalje teče. Jedan od nepoznanica ovog rata je kako će se riješiti ova situacija jer evropske zemlje dobrim dijelom su ovisne o ruskom plinu."

Smatra da će Rusija podnijeti sankcije plaćajući cijenu na to, a to je nizak životni standard stanovništva.

Na pitanje šta radi BiH dok se zemlje pripremaju za eventualne ekonomske posljedice, odgovara: "BiH radi ono što je uvijek radila u zadnjih 20-30 godina, a to je gleda šta se dešava i pokušava nekim malim potezima da se prilagodi da bi prošla kroz sve to sa što manje posljedica. Nažalost ne radi puno zato što mi imamo veoma loše političku situaciju. Imamo opstrukciju na više nivoa vlasti."

BiH je kolateralna šteta

Čičić naglašava da će cijela situacija i sankcije utjecati na povećanje inflacije.

"Sa BiH se desilo ono što se dešava u mnogim oblastima života, a to je da smo kolateralna šteta. Desila se inflacija u Eurozoni, naravno prenosi se automatski u Bosnu jer je tečaj KM-a vezan za euro. Ako inflacija nije internog karaktera, ako nije domaća, se ne možete boriti jer ona je uvezena. Ona je kao anticiklona. Ali se možemo eventualno boriti od efekata koji se dodatno dešavaju u BiH ili nekim ograničenim mjerama možemo pokušati olakšati stanovništvu. 50% stanovništva je siromašno."

Smatra da ukidanje akciza nije dobra mjera.

"Mislim da neće toliko olakšati živote ljudi, a pogotovo mislim da će napraviti štetu sa aspekta korištenja akciza. Ako se ukinu akcize ja sam onda za to da se ukinu privremeno, mjesec ili dva. Drugi prijedlog je da se uvedu diferencirane stope poreza na dodatnu vrijednost, što se predlaže stalno. Ovaj put je to predložio Milorad Dodik u čije dobre namjere prema ovoj državi imamo značajnih razloga da sumnjamo. To može da naruši stabilan sistem koji već postoji i koji značajno puno državne budžete. Siromašnima treba direktno pomoći. I još jedna mjera je da se sredstva u Centralnoj banci podijele na entitete, što je prikriveni udar na stabilnost BiH i njene valute."

Penzije su redovne, a to je važnije od usklađivanja

Kada je riječ o robnim rezervama navodi da ih imamo, ali da će doći do posljedica ako ljudi počnu da kupuju namirnice u velikim količinama.

Čičić ističe da su penzije već dugo redovne, te da je to važnije od usklađivanja.

"Što se tiče ostalih stvari iz budžeta one se implementiraju regularno. Nemojmo potcjenjivati ono što funkcioniše i što radi. Prikrivaju se značajne stvari, zato sam ja protiv recimo diferencirane stope koja bi narušila te stvari, stabilnost sistema koji je stabilan i koji značajno raste. BiH ima neke potencijale ekonomske, ima privredu, izvoz raste u odnosu na uvoz, da imamo značajne devizne rezerve, štednja stanovništva je veoma visoka. Stanje nije dobro prvenstveno zato što politička situacija nije dobra i što ne dozvoljava da razvijemo krila, da počnemo disati punim plućima." 

Pojašnjava da se onima koji su ispod granice primanja sa kojima se može preživjeti pomogne direktno, kroz budžete.

"Ili kroz razne namirnice, pakete. Ono što se godinama pričalo a nije nikad urađeno kako treba je tzv. socijalna karta. Treba se stvarno naći ko je siromašan, ko ima desetero djece i nema gdje da stanuje, nema za grijanje, nema za elementarne potrebe. Penzioneri su zaista jedna od najugroženijih kategorija stanovništva. Oni troše jako mnogo na lijekove, pokrivaju svoje komunalne obaveze među prvima i s te strane naravno i njima treba pomagati. Ja sam za pravljenje socijalnih karata. Kad već imamo siromaštvo, a imamo ga, onda treba pomoći siromašnima. Tu treba pristupiti diferencirano, najviše pomoći onima koji najmanje imaju. Ali da bi to uradio mora znati kako ko živi, koje prihode ko ima i od čega živi."