Uticajni britanski list "Guardian" je objavio tekst o jugonostalgiji, a koji nosi naslov "‘Svi su voljeli jedni druge‘: Uspon Jugonostalgije".

U uvodnom dijelu reportaže iz Beograda, istaknut je Muzej Jugoslavije i njegova Kuća cvijeća, u kojoj je sahranjen predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Jugoslovenski državni čelnik je nazvan diktatorom kojem se polaganjem cvijeća, na mjestu na kojem se sahranjen, odaje počast, prenosi CdM.me.

- Mnogi posjetioci muzeja su odrasli pod starim sistemom i došli su da obilježe diktatorov rođendan koji je prije raspada Jugoslavije bio glavni državni praznik. Neki od njih su iz krajnje lijevih političkih stranaka te nose kičaste majice i transparente. No, tu je bilo i nekoliko mladih ljudi, piše autorka teksta Jessica Bateman.

Svi su voljeli jedni druge

Razgovarala je s jednim od mladih posjetilaca, 18-godišnjim Milošom Tomčićem koji je bio obučen kao Titov pionir.

- Želio sam vidjeti sliku tog vremena. To je bilo sjajno vrijeme. Svi su voljeli jedni druge, rekao je, odgovarajući na pitanje zašto je došao u Muzej Jugoslavije.

Upitan da li se osjeća kao Srbijanac ili kao Jugosloven, bez oklijevanja je kazao da je Jugosloven.

- Majka je Srbijanka, otac je Crnogorac, baka je Hrvatica. Zapravo, cijela porodica dolazi iz svih djelova Jugoslavije, istakao je Tomčić.

Također, napomenuto je da je Tito pod idejom bratstva i jedinstva nastojao ujediniti ljude iz različitih etničkih i vjerskih zajednica te da se Jugoslavija 90-ih raspala u ratovima. Primjećuje se da je narativ nakon rata bio da je Tito skoro pola stoljeća primoravao ljude da protivno svojoj želji zajedno žive.

- Međutim, mnogi 30 godina kasnije su duboko naklonjeni prema državi koja više ne postoji i žale zbog njenog raspada, dodaje se u tekstu.

Otkud jugonostalgija

Istaknuto je jedno od posljednjih istraživanja kojim se utvrdilo da 81 posto građana Srbije smatra da je raspad Jugoslavije bio loš po njihovu zemlju, a takvog stava je 77 posto građana Bosne i Hercegovine. U Sloveniji, koja je članica Evropske unije, 45 posto stanovništva smatra da je raspad Jugoslavije bio štetan po ovu državu. U Kosovu je 10 posto stanovništva takvog mišljenja.

Politička antropološkinja iz Sarajeva Larisa Kurtović, koja je izučavala postjugoslovenski identitet u Bosni i Hercegovini, za Guardian je govorila o jugonostalgiji. Podsjetila je da nostalgija podrazumijeva neku vrstu melanholije ili čežnje te da mlađi ljudi s više kritike posmatraju socijalističku Jugoslaviju, sagledavajući njene pozitivne i negativne strane.

- Postoji veliko poštovanje prema socijalističkom periodu, a to je povezano s ekonomskim rastom i znatnim poboljšanjem životnog standarda. Propala obećanja jugoslovenskog projekta blijedila su s nacionalizmom i nasiljem koji su uslijedili. Većina jugoslovenskih država je poslije rata doživjela veliki ekonomski pad i još uvijek ima veliki odliv mozgova, istakla je Kurtović.

Ukazano je da posebno Bosnu i Hercegovinu i Srbiju pogađaju politički sukobi, dok njihova socijalistička, utopističko-brutalistička infrastruktura, među kojima su velika stambena naselja i željeznica, propada. Ocijenjeno je da su se Hrvatska i Slovenija stabilizovale članstvom u Evropskoj uniji, dok u ostalim republikama bivše Jugoslavije postoji sumnja da će ikada postati članicama Unije.

Neki se pitaju da li se u prošlosti mogu pronaći bilo kakva rješenja za budućnost. Kurtović se pozvala na pokrete za radnička prava, koji su se u Bosni i Hercegovini pojavili u posljednjoj deceniji, a koji su zasnovani na jugoslovenskom radničkom samoupravljanju.

- Riječ je o sistemu specifičnom za Jugoslaviju, ukazala je i dodala da se razlikuje od staljinističkog državnog vlasništva nad industrijom.

Imidž Jugoslavije u svijetu

"Guardian" je Jugoslaviju izdvojio kao državu koja se dosta razlikovala od zemalja Istočnog bloka te koja je nastojala imati uravnotežen odnos prema Zapadu i Istoku. Mnogi posjetioci Titovog groba spomenuli su snagu jugoslovenskog pasoša te su istakli da su sada potrebne vize za ulazak u većinu zemalja.

George Peraloc je rođen 1989. godine u Sjevernoj Makedoniji, ali trenutno živi u Bangkoku. Prema njegovim riječima, kada god mu je potrebna neka birokratska usluga, kao što je otvaranje bankovnog računa, u Tajlandu ne mogu pronaći Sjevernu Makedoniju, ali mogu pronaći Jugoslaviju.

I on je među onima koji smatraju da bi i dalje imali koristi od Jugoslavije. Napomenuo je i da je sva infrastruktura iz socijalizma, a da se sada ona raspada.

Navedeno je i to da postoje oni koji nastoje održati antifašističko, antinacionalističko nasljeđe ovog dijela svijeta, koje se pokušalo revidirati ili izbrisati ratovima. Između ostalog, na Balkanu i šire, postoji horovi koji pjevaju partizanske pjesme. Jedan takav hor postoji u Beču, a nazvan je "29. novembar", po datumu proglašenja Federativne Narodne Republike Jugoslavije 1945. godine. Njime se nastoji prevazići nacionalizam koji je nastao u dijaspori nakon rata na području bivše Jugoslavije.

Petar Korčnak je obrazložio zašto je 2020. godine pokrenuo podcast "Sjećanje na Jugoslaviju".

- Dok sam odrastao činilo mi se da je Jugoslavija raj, rekao je i dodao da su mnogi čehoslovački disidenti pobjegli u Jugoslaviju.

Istakao je da su mnogi disidenti iz ostalih država Istočnog bloka, kao što je Rumunija, utočište pronašli u Jugoslaviji.

Amela Išerić je s porodicom tokom rata izbjegla iz Bosne i Hercegovine u Sjedinjene Američke Države. Kazala je kako je kao dijete imala utisak da je Jugoslavija bila najljepše vrijeme i da je sve bilo harmonično. Kasnije je promijenila mišljenje.

- Kada sam odrasla, shvatila sam da postoje stvari koje mi se ne sviđaju, izjavila je, a kao razlog za to je navela nedostatak prava za LGBT osobe i suprotstavljanje političkim neistomišljenicima.

Međutim, kako je naglasila, i dalje se može poistovjetiti s duhom Jugoslavije.

Projekat "Sjećanje na prošlost - temelj izgradnje budućnosti" realiziran je uz podršku BH Telecoma.