ANALIZA REUTERSA: Evropa će morati da se moli za blagu zimu

Čak i ako Evropa uspije da ostane topla i zadrži svjetla upaljena ove zime, imat će mnogo veći izazov u tome da napuni iscrpljena skladišta sljedeće godine nego što je to učinila da ispuni cilj Evropske unije da do novembra ove godine izgradi zalihe do 80% kapaciteta, navodi Reuters.

  • Evropa

  • 11. Okt. 2022  11. Okt. 2022

  • 0

“Evropa treba da plati uvoz tečnog prirodnog gasa, da se moli za blagu zimu i smanji potražnju za energijom, jer bi bilo kakva sabotaža infrastrukture ili još dublje smanjivanje ruskog snabdjevanja učinilo racionalizaciju struje ili nestanke struje gotovo neizbježnim”, navodi se u analizi koju je objavila novinska agencija Reuters.

Čak i ako Evropa uspije da ostane topla i zadrži svjetla upaljena ove zime, imat će mnogo veći izazov u tome da napuni iscrpljena skladišta sljedeće godine nego što je to učinila da ispuni cilj Evropske unije da do novembra ove godine izgradi zalihe do 80% kapaciteta, navodi Reuters.

Ali Evropa je premašila taj cilj, a zalihe koje su trenutno popunjene oko 90% predstavljaju samo prelazno rješenje, jer zaustavljanje gasa kroz mrežu Sjevernog toka od Rusije do Njemačke ostavlja prazninu.

Rusija je progresivno smanjivala protok gasa kroz Sjeverni tok, ali i drugim rutama nakon zapadnih sankcija kao odgovor na rat u Ukrajini koji je počeo u februaru. Gas preko Sjevernog toka potpuno je obustavljen u septembru.

Manjak plina

Analitičari procjenjuju da je manjak plina skoro 15% prosječne evropske potražnje zimi, što znači da kontinent mora smanjiti potrošnju kako bi se nosio sa sezonom grijanja u vrijeme najveće potražnje.

Situacija će ostati vrlo teška,” rekao je Cuneyt Kazokoglu, direktor za ekonomiju energije u konsultantskoj kompaniji Facts Global Energy (FGE).

Potrošnja gasa za domaćinstvo u Njemačkoj skočila je krajem septembra na najviši nivo od marta zbog hladnoće, a potražnja je bila oko 14% iznad četverogodišnjeg prosjeka 2018-2022. Ovo predstavlja prijetnju“, dodao je.

Njemačka, najveća evropska ekonomija i jedan od najvećih uvoznika ruskog gasa na kontinent, najviše je izložena poremećajima u opskrbi i posebno je aktivna u razvoju planova za zaštitu svojih industrija i potrošača.

Svaka nada da će mreža Sjeverni tok obnoviti isporuku u Njemačku porušena je prošlog mjeseca zbog sumnje na sabotažu.

Evropske zemlje su saopćile da rade na povećanju sigurnosti kritične infrastrukture nakon što su eksplozije oštetile Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2, koji nikada nije radio, ali je bio pun gasa u pripravnosti.

Ruski prekidi bi se još mogli pogoršati ako Moskva ispuni svoju prijetnju sankcioniranjem ukrajinske energetske kompanije Naftogaz, zatvarajući jednu od posljednjih ruskih gasnih ruta u Evropu.

Globalna konkurencija

Evropa povećava uvoz tečnog prirodnog gasa i proširuje potrebnu infrastrukturu, ali mora da se takmiči na globalnom tržištu gdje bi konkurencija mogla postati žešća ako vremenski fenomen poznat kao La Nina ojača i poveća potražnju u Aziji.

To bi dovelo do povećanja cijena. Kako je Evropa uspjela da izgradi zalihe, cijene su pale s najviših nivoa koji su dosegnuti otprilike u vrijeme kada je Rusija napala Ukrajinu, ali cijena veleprodajnog holandskog gasa, što je mjerilo u Evropi, i dalje je oko 80% viša nego u ovo doba prošle godine.

Dodatni tečni prirodni gas i smanjivanje potražnje su do sada pomogli ove godine“, rekao je Wayne Bryan, šef za istraživanje plina u Evropi u analitičkoj firmi Refinitiv. Međutim, te je dodao da je Evropi potrebno još takvih aktivnosti.

Međutim, naveo je da je mala vjerovatnoća da će Evropa moći nadoknaditi nedostajući ruski gas.

Refinitiv procjenjuje da bi sjeverozapadna Evropa, uključujući Njemačku, mogla uvesti 18 milijardi kubnih metara više tečnog prirodnog gasa ove zime, čime bi uvoz ove godine dostigao 52 milijarde kubnih metara, što je 5,5% više nego prošle godine.

Isporuke gasa iz cjevovoda također su povećane iz Azerbejdžana, Sjeverne Afrike i Norveške, ali su i dalje daleko ispod onih koje je snabdjevao bivši vodeći izvoznik gasa.

Zajedno gasovodi Sjeverni tok imaju kombinovani kapacitet od 110 milijardi kubnih metara godišnje i pokrivali bi preko 30% ukupne evropske potražnje za gasom ako bi radili punim kapacitetom, saopštila je Bank of America.

Za sada, Rusija isporučuje 86 miliona kubnih metara dnevno u sjeverozapadnu Evropu preko Poljske i Ukrajine, u poređenju sa prosječnih 360 miliona kubnih metara dnevno prošle godine, što je pad od 76%, kažu analitičari istraživačke i brokerske firme Bernstein.

Koliki će biti nedostatak?

Procjene analitičara se razlikuju. Ako se opskrba nastavi na sadašnjim nivoima, Evropa će se suočiti sa nedostatkom od 155 miliona kubnih metara dnevno, pokazuju podaci iz firme Bernstein koji su zasnovani na prosječnoj dnevnoj potražnji u sjeverozapadnoj Evropi za period od septembra do marta od 2017. do 2021. od 930 miliona kubnih metara po danu.

Zemlje EU su se složile da ove zime smanje potražnju do 15% ili ukupno 50 milijardi kubnih metara. Ako to postignu, nivoi skladištenja bi trebali za zimu stajati na oko 55 milijardi kubnih metara. Njihovo ponovno punjenje na vrijeme za narednu zimu će biti komplikovano zbog odsustva ruskih zaliha koje je Evropa još uvijek primala ranije ove godine.

Rizik je da se, kako se zalihe energije smanjuju, potražnja za energijom neće dovoljno smanjiti.

Evropska potražnja za industrijskim gasom je pala jer su visoke cijene gasa dovele do toga da su fabrike u energetski intenzivnim sektorima poput aluminijuma, čelika i amonijaka zatvorile proizvodnju.

Međutim, Savezna mrežna agencija Njemačke, koja bi bila zadužena za racionalizaciju gasa u slučaju vanredne situacije u snabdijevanju, rekla je da je potrošnja domaćinstava previsoka da bi bila održiva.

Još jedan problem je to što su starenje nuklearnih elektrana i poteškoće u hlađenju reaktora tokom ljetne suše smanjile francusku proizvodnju atomske energije s negativnim efektima.

Refinitiv procjenjuje da bi rezultirajuća potražnja za gasom za struju među komunalnim preduzećima mogla biti 30% veća ove godine nego prošle.

Velika Britanija, koja može uvoziti struju iz Evrope, također je upozorila na nestanke struje ove zime zbog nestašica u Evropi.

Lakša situacija u opskrbi energijom mogla bi biti daleko.

Francisco Blanch, analitičar u Bank of America, procijenio je da bi normalizacija cijena gasa u Evropi mogla potrajati pet do deset godina.

Evropa će morati da nastavi da plaća gas i da se moli za toplije vrijeme“, rekao je on.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...