U samom centru Zagreba, u Staroj Vlaškoj, u dvorištu ispred sjedišta sedmičnjaka Nacional na današnji dan 2008. ubijeni su Ivo Pukanić i šef marketinga Nacionala Niko Franjić. Ubijeni su auto bombom u 18.22. dok su prilazili Pukanićevom Lexusu svaki sa svoje strane. Trenutak prije nego su ušli u automobil odjeknula je snažna eksplozija koja je obojicu ubila na mjestu. Ubica je uspio pobjeći, piše 24sata.hr

Hladnokrvno ubistvo osnivača Nacionala i njegovog kolege uzdrmalo je Hrvatsku i mnogi su se tada s pravom pitali žive li u gradu kojim zapravo upravlja mafija.

Odmah je pokrenuta velika akcija pod nazivom 'Balkan Express' i uskoro je utvrđeno ko je odgovaran za ubistvo. Željko Milovanović (42) koji je postavio bombu, a uhapšeni su još i Robert Matanić, Bojan Gudurić, Luka Matanić, Amir Mafalani te Slobodan Đurović. Oni su svi učestvovali u organizaciji ubistva.

Milovanović, koji je inače za vrijeme Domovinskog rata bio pripadnik Legijinih 'Crvenih beretki' je nakon osam mjeseci bjekstva uhapšen u Beogradu. Bojan Gudurić je uhvaćen zadnji, predao se u Banja Luci, samo dan prije početka suđenja za Pukanićevo ubistvo. Sumnjalo se da je on bio snajperist koji je u slučaju neuspješnog atentata trebao ubiti Pukanića.

Sretan Jocić zvani Joca Amsterdam optužen je da je za cijenu od milion i po eura, od za sad još nepoznatog naručitelja, organizovao ubistvo vlasnika Nacionala. Međutim, nakon četiri godine suđenja, u aprilu 2014. godine oslobođen je optužbi.

Tako su uhapšeni i osuđeni izvršitelji ubistva, međutim nikad se nije saznalo ko su bili naručioci. Berislav Jelinić, glavni urednik Nacionala i Pukanićev saradnik kazao nam je da je u takvim slučajevima teško naći naručioce, ali da su naše institucije i odustale od daljnje istrage.

Ubice su mjesecima pripremale atentat

"Za odustajanje nema razloga", naglasio je Jelinić. Kao i Uskok, on najprije sumnja na duhansku mafiju, ali kao naručioc nikada niko nije ni osumnjičen. Ubice su mjesecima u Zagrebu pratile Pukanića i pripremale atentat.

"To se moglo dogoditi ili jer su na čelu obavještajne službe bili diletanti, ili jer je neko od njih namjerno okrenuo glavu. Neka javnost procijeni što je za zemlju poraznije. Na čelu službe tada je bio Tomislav Karamarko", kazao je Jelinić i dodaje da je bilo propusta i u radu policije, jer se precizno rekonstruisalo ko je u policiji i kako došao do ozbiljnih indicija da se priprema taj atentat.

"Unatoč tome, skinuli su mu zaštitu, a potom se sakrio identitet tih 'autoriteta'. Sram ih bilo. Međutim, kada se uzme u obzir da je Karamarko potom postao ministar unutrašnjih poslova, ne čudi takav ignorantski stav prema odgovornima unutar policije", zaključio je Jelinić.