IZ PORODIČNOG SAVJETOVALIŠTA ZA "SB": Roditelji ponekad ne žele da djeca idu na psihijatarsko liječenje

S obzirom na to da su u javnosti snažno odjeknule vijesti o samoubistvima mladih, ili nasilju u kojem su sudjelovali, prvo smo odlučili pozvati "Plavi telefon", savjetodavnu liniju za djecu i mlade, a zatim i Kantonalnu javnu ustanovu “Porodično savjetovalište” u Sarajevu.

  • Društvo

  • 03. Nov. 2022  03. Nov. 2022

  • 0

Povodom sve učestalijih slučajeva nasilja na internetu, u porodici, problema sa mentalnim zdravljem koji su eskalirali u ubistva i samoubistva, zanimalo nas je kome se građani mogu obratiti kada imaju takvu vrstu problema.

S obzirom na to da su u javnosti snažno odjeknule vijesti o samoubistvima mladih, ili nasilju u kojem su sudjelovali, prvo smo odlučili pozvati "Plavi telefon", savjetodavnu liniju za djecu i mlade, a zatim i Kantonalnu javnu ustanovu “Porodično savjetovalište” u Sarajevu koja pruža usluge primarne prevencije i usluge savjetodavno-terapeutskog tretmana pojedincima, partnerima, porodicama i grupama koji imaju probleme koje nisu u mogućnosti razriješiti bez stručne podrške.

Broj korisnika rastao

Za "Slobodnu Bosnu" iz ove sarajevske institucije su naveli kako se broj korisnika obuhvaćenih savjetodavno-terapeutskim uslugama mijenja iz godine u godinu.

"Primjerice, 2020. godine našim uslugama bilo je obuhvaćeno 755 korisnika, a 2021. godine 1.086 korisnika. Do 31.10.2022. godine u savjetodavno-terapeutski tretman uključen je 1071 korisnik", otkrila nam je Azra Latić, šefica Odjeljenja za savjetodavno-terapeutski rad.

Kako je navela Latić, svi korisnici koji su uključeni u kontinuirani savjetodavno-terapeutski teretman prethodno upute telefonski poziv u Savjetovalište. Tokom prvog kontakta korisnici opišu problem na osnovu čega terapeut napravi procjenu indikacija za uključivanje u tretman. Ukoliko terapeut procijeni potrebnim može korisnika uputiti u centar za mentalno zdravlje na opservaciju psihijatra. 

"Problemi korisnika koji se javljaju su različiti, od anksioznosti, niskog samopouzdanja i samopoštovanja, nesigurnosti, strahova, traumatskih iskustava radi gubitka bliske osobe. Problemi koje korisnici plasiraju su i prekid partnerske relacije, dileme vezane za seksualni identitet, neprihvatanje njihovog identiteta od porodice itd. Kada su u pitanju partneri oni se najčešće javljaju radi konfliktnih partnerskih odnosa, dilema vezanih za donošenje odluke o održavanju bračnog odnosa ili o razvodu braka, te radi problema koji se javljaju nakon razvoda braka", pojašnjava nam Latić.

Roditelji nekad ne žele da djeca idu psihijatru


Sve korisnike koji imaju suicidalne ideje, kao i mlađe osobe sklone samopovređivanju, te osobe koje ne mogu prepoznati smisao života, koji osjećaju beznađe i sl. u Savjetovalištu upućuju u centre za mentalno zdravlje.

"Katkad se nađemo u situaciji da roditelji ne podržavaju neophodno psihijatrijsko liječenje svoje djece. U takvim situacijama se obraćamo centru za socijalni rad i centru za mentalno zdravlje, kako bi se obezbijedilo adekvatno liječenje maloljetnih korisnika. Ovakav pristupu u radu rezultirao je time da nemamo iskustva da je neko od naših korisnika svoj život okončao na tragičan način", ne krije Latić.

Za razliku od "Plavog telefona", pozivi korisnika Porodičnog savjetovališta nisu anonimni.

"Korisnici koji se žele uključiti u tretman daju nama svoje osobne podatke i kontakt telefon. Svi podaci korisnika su zaštićeni u skladu sa Etičkim kodeksom", pojašnjava Latić za "SB".

Savjetodavno-terapeutski tretman je kontinuirani proces koji se odvija u kontaktu savjetnika-terapeuta i korisnika usluga. U okviru terapijskog procesa terapeut i korisnik sagledavaju problem, vrijeme nastanka problema, način funkcioniranja korisnika u porodičnom sistemu.

Tokom terapijskog procesa korisniku je omogućeno postizanje uvida u način na koji je ranije rješavao problem, a intervencije koje se plasiraju imaju za cilj postizanje promjena ponavljajućih obrazaca ponašanja korisnika, kao i njegovih uvjerenja, te podizanja stepena funkcionalnosti korisnika, odnosno porodičnog sistema.

Ko može dobiti savjetodavno-terapeutske usluge u Savjetovalištu?

Usluge savjetodavno-terapeutskog rada mogu dobiti svi građani Kantona Sarajevo koji osjećaju poteškoće odnosno probleme na planu ličnog funkcioniranja ili u odnosu sa drugima, za čije prevazilaženje im je potrebna stručna podrška i pomoć. U slučaju da je dijete potencijalni korisnik neophodno je da dođe u pratnji roditelja ili da oba roditelja daju saglasnost za tretman malodobnog djeteta.

(S. Hodžić)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...