Slovenija je u nedjelju dobila svoju prvu predsjednicu u povijesti budući da je u drugom krugu predsjedničkih izbora Nataša Pirc Musar pobijedila protukandidata Anžea Logara. 

Pirc Musar, bivša novinarka i odvjetnica specijalizirana za zaštitu osobnih podataka koja je branila i Melaniju Trump, rekla je da su birači na demokratskim izborima demokratskom većinom rekli kakvu Sloveniju žele. Najavila je da će se boriti za temeljna ljudska prava, ustavna prava i demokraciju.

"Dat ću sve od sebe da uistinu budem predsjednica svih, da se borim za temeljna ljudska prava, ustavna prava i demokraciju. Dat ću sve od sebe da se ujedinimo u politici oko strateških pitanja", najavila je nova slovenska predsjednica.

Politički analitičar Davor Gjenero za portal Direktno kaže da je bilo potpuno očekivano nakon prvog kruga da će Pirc Musar pobijediti. "Naime, slovenska politička arena je takva da lijeva strana političke arene uvijek ima nadmoć nad desnom. Stranka Janeza Janše mogla je biti relativni uvjerljivi nakon prvog kruga, ali je bilo jasno da ne može osvojiti 50 posto plus jedan glas. U prostor, lijevo od centra, koji nije jedinstven - kandidat desnice ne može prodrijeti", navodi politički analitičar.

No ni tu nije stao. "Imali smo iskustvo 2007. godine s kandidaturom, vrlo uspješnog i prepoznatljivog slovenog europarlamentarca Alojza Peterlea. On je iz prvog kruga izašao kao relativni pobjednik...", navodi pa spominje pobjedu Danila Türka za koju kaže da je bila početak kraja Liberalno-demokratske stranke (LDS).

Nakon toga, slovenska politička arena počela se drastično mijenjati, navodi Gjenero. "Na neki način, ova situacija je slična. Pobijedila je Pirc Musar, koja je kandidatkinja onoga što se obično naziva 'klubom starih momaka'. Nju su službeno predložila dva bivša predsjednika Danilo Türk i Milan Kučan. Obojica pripadaju staroj slovenskoj ljevici. Pirc Musar iz političke arene najprije je istisnula izvornu liberalno-demokratsku kandidatkinju Martu Kos, sjajnu bivšu novinarku i diplomatkinju, a nakon toga Milana Brgleza", pojašnjava Gjenero.

Ovo, smatra, može biti vrlo opasan izazov za Roberta Goloba, ne u smislu da bi se našao ugrožen od opozicije, nego da bi mogao biti sputan voditi liberalno-demokratsku politiku i sve više popušta onome što se u Sloveniji naziva 'pajdaškim kapitalizmom'. Situacija za Sloveniju je puno složenija i puno izazovnija, nego što se čini na prvi pogled.

Zaključno, politički analitičar odgovorio je na pitanje što će biti sa arbitražom Slvenije s Hrvatskom navodeći da "to nema veze".

"Slovenija će nakon hrvatskog pristupanja Schengenskoj zoni izdati izjavu da time što je Hrvatska pristupila toj zoni prihvaća valjanost arbitražne presude, a Hrvatska će odmah odgovoriti s protuizjavom da tome nije tako. Slovenija je pred sudom u Luxemborugu izgubila slučaj od Hrvatske po pitanju priznanja arbitraže i to danas - unutar Europske unije - više nije ni za koga pitanje. Dvije države moraju sklopiti ugovor o ribarenju, prije svega u Piranskom zaljevu, i time će se riješiti svi preostali problemi. Granica na moru, pogotovo u okviru Schengena, postaje potpuno irelevantna i nije problem što je slovenska i hrvatska strana različito tumače", zaključio je Gjenero.