Uoči godišnjice rata u Ukrajini pažnja je sve više na Moldaviji, jednoj od najsiromašnijih evropskih zemalja koja je, jednako kao i Ukrajina, pod utjecajem i Istoka i Zapada. Prije dvije sedmice ruski šef diplomatije Sergej Lavrov zaprijetio je da će ‘nova Ukrajina biti Moldavija’. Premijerka Natalia Gavrilita dala je ostavku, a prije tri dana nakratko je zatvoren zračni prostor zbog mogućnosti da Rusija izvrši državni udar.

Šta se to događa u ovoj maloj zemlji, stiješnjenoj između Rumunije i Ukrajine?

Kako se približava godišnjica ruske invazije na Ukrajinu, Moldavija, njena susjedna država, sve je više na ruskom nišanu, a situacija se počela intenzivirati nakon pada tamošnje vlade prošle sedmice. Predsjednica Maia Sandu u ponedjeljak je optužila Rusiju za planiranje državnog udara u Moldaviji kako bi srušila proevropsku vlast. Ukrajinska obavještajna agencija prethodno je objavila da je otkrila detaljan ruski plan za podrivanje političke situacije u Moldaviji.

Analitičari ističu kako je moguće da Moskva koristi Moldaviju i separatističke grupe u proruskoj regiji Pridnjestrovlju da bi unijela razdor u tu državu i potencijalno razoružala Ukrajinu s novog fronta – s jugozapada, piše CNBC.

Nova Putinova strategija

Dosad je Zapad vjerovao da će nova ruska ofanziva biti koncentrirana na istok Ukrajine. Kako ističe stručnjak za diplomatiju Clinton Watts, Rusi sad rade s Moldavijom isto što su radili prošle godine s Bjelorusijom kako bi povećali pritisak na Ukrajinu iz više smjerova.

‘To je poprilično pametna strategija. Svaki put kad mislim da Rusi nemaju više mogućnosti da stvore nove nemire, eto njih s ovakvim stvarima’, ističe Watts.

Navodna ruska diverzija uključivala je građane Rusije, Bjelorusije, Crne Gore i Srbije koji su ušli u Moldaviju. Trebali su potaknuti veliki protest koji bi ilegalnu vladu pod kontrolom Rusije doveo na vlast, čime bi se zaustavile evropske integracije u toj zemlji, ali i otvorila nova vrata u Ukrajinu, istaknula je moldavska predsjednica Sandu.

Rusija je odbacila te navode, Srbija i Crna Gora zatražile su od Kišinjeva više informacija. Bjelorusija se nije javno očitovala o ovim optužbama. Podaci o planiranom proruskom puču u Moldaviji dolaze samo nekoliko dana nakon što je premijerka Natalia Gavrilita dala ostavku, zaobilazeći odgovor na pitanje je li njen potez bila reakcija na najnovija obavještajna izvješća. No analitičari smatraju da tajming zasigurno nije slučajan.

Zašto baš sad?

Još prošle godine analitičari su upozoravali da bi Moskva mogla priznati moldavsku regiju Pridnjestrovlje kao neovisnu državu – jednako kao što je to učinila s Doneckom i Luhanskom – kao izgovor za invaziju. Moldavija je, baš kao i Ukrajina, bivša sovjetska država koja je posljednjih godina jačala svoje veze sa Zapadom. To je prošlog juna rezultiralo i dobivanjem statusa kandidata za članstvo u EU s Ukrajinom. Kako Moskva smatra Moldaviju svojom sferom utjecaja, kandidatura za EU nije se baš svidjela Kremlju.

Pored političke nestabilnosti, Moldavija se nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji. Suočila se s vrlo ozbiljnom energetskom krizom jer je odlučila, kao i EU, osloboditi se ovisnosti o ruskom plinu. Stopa inflacije veća je od 30 posto. Zemlja mora nekako izaći na kraj i s velikim priljevom izbjeglica iz Ukrajine.

Predsjednica Sandu imenovala je za novog moldavskog premijera prozapadnog Dorina Receana, svog savjetnika za odbranu. On će, kao i njegova prethodnica, vjerovatno težiti jačanju veza sa Zapadom i smanjenju utjecaja ruskog novca u Moldaviji. Toj je državi prošlog mjeseca Bruxelles ponudio 145 miliona eura za oporavak privrede. Ali, taj iznos tek trebaju odobriti države članice EU i zastupnici Evropskog parlamenta.

Analitičari sumnjaju u to da proruske separatističke grupe u Pridnjestrovlju ili 1.500 ruskih vojnika koji se ondje nalaze imaju vojnu moć destabilizirati cijelu zemlju. Isto tako, malo je vjerovatno da će Moskva prekinuti opskrbu Moldavije plinom. Time bi ugrozila i podršku separatista.