Miroslav Lajčak, nekadašnji ministar vanjskih poslova Slovačke i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, posebni je predstavnik EU za dijalog Srbije i Kosova. Srbija, koja ne priznaje samostalnost Kosova jednostrano proglašenu 2008., otvorila je 22 pregovaračka poglavlja od njih 35. No zatvorila je samo dva.

Sjevernu Makedoniju prvo je blokirala Grčka zbog imena, a kada je imenu dodala "Sjeverna", blokirala ju je Francuska uoči svojih lokalnih izbora, a onda i Bugarska sporeći njen nacionalni identitet i jezik. EU je tek 2022. zajednički otvorila pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

"Ne želim govoriti u terminima nečije krivnje, ali bili su faktori i na strani EU i na strani Balkana koji nas dovode do situacije u kojoj govorimo o budućnosti EU, ali bez napretka", izjavio je Lajčak. "No sada nakon agresije Rusije na Ukrajinu vidimo da i EU i Balkan moraju shvatiti proširenje ozbiljno. To se ne može ostvariti ako jedna strana to ozbiljno shvaća a druga ne", kazao je Lajčak za Hinu.

"BiH mora pronaći ulogu i za narode koji nisu konstitutivni"

BiH je dobila status kandidata u decembru 2022. "Situacija u BiH je još uvijek jako komplicirana. Fundamentalna stvar je od kuda dolazi legitimitet, što bi trebala biti razlika u odgovornosti i nadležnosti između državne razine i one entiteta. Vidimo različita tumačenja u Sarajevu i Banjoj Luci te brojna neslaganja temeljem razlika u tim interpretacijama", rekao je Lajčak, koji je od 2007. do 2009. radio kao visoki povjerenik međunarodne zajednice u BiH.

"Potrebno se dotaknuti funkcionalnosti te države. Vidimo također i pozitivne elemente, Vijeće ministara je formirano jako brzo, znatno brže nego prilikom prijašnjih izbora. Bitno je da odluke donose sva tri konstitutivna naroda. BiH također mora pronaći ulogu i za one narode koji nisu konstitutivni kako bi se osiguralo da niko nije diskriminiran temeljem svoje etničke pripadnosti", dodao je.

Lajčak je također ispred EU 2006. nadgledao održavanje referenduma o neovisnosti Crne Gore, zemlje koja je najdalje odmaknula u pregovorima s EU. Ondje je prošli mjesec predsjednik postao Jakov Milatović smijenivši Mila Đukanovića, koji je 33 godine proveo na vodećim državnim funkcijama.

"Nezahvalno je govoriti o datumima idućeg proširenja"

"Očekujem da se Crna Gora manje bavi sobom a više europskom agendom. Crna Gora je i dalje predvodnik premda je brzina europske reforme značajno usporila. No dobro je da je funkcionalnost Ustavnog suda obnovljena", izjavio je Lajčak.