Piše: MAJA RADEVIĆ

Semir Halilović novi je ambasador Bosne i Hercegovine u Kataru, gdje će zamijeniti Abdulaha Skaku, bivšeg SDA-ovog gradonačelnika Sarajeva koji se trenutno nalazi u kućnom pritvoru kao osumnjičenik za više krivičnih djela.

- Dugo vremena nisam politički aktivan, posvetio sam se naučnom usavršavanju i karijeri u tom pravcu. Ovo je druga vrsta bavljenja državnom politikom, u onom smislu u kojem sam se proteklih pet godina usavršavao. Očekujem veliki rad i nadam se, ako Bog da, rezultatima za našu zemlju koji će biti vidljivi našim građanima - rekao je Semir Halilović povodom imenovanja u diplomatsku službu u Kataru.

Široj javnosti Semir Halilović najpoznatiji je kao sin generala Sefera Halilovića, predsjednika Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS) i prvog načelnika Glavnog štaba Armije Republike BiH. Kako se navodi u njegovoj službenoj biografiji, Halilović mlađi je po zanimanju “pravnik, sociolog, magistar ekonomskih i doktor političkih nauka, te autor dvije povijesno-političke istraživačke knjige”. Od 2003. do 2007. radio je kao istražitelj tima odbrane u predmetu pred Međunarodnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, bio je i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo (2014-2018), savjetnik zamjenika premijera Vlade Federacije BiH (2018 – šest mjeseci), te član menadžmenta Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH.

Tokom predizborne kampanje 2022. Halilović je podržao je kandidaturu za člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića – na čiji je prijedlog sada i imenovan za ambasadora BiH u Kataru.

OPTUŽBE ZA NETRANSPARENTNO TROŠENJE NOVCA

Ono što Halilović nije naveo u svojoj službenoj biografiji jeste da je on bio jedan od osnivača Fondacije za zaštitu historijskih činjenica "Pravednost", koja je u Registar fondacija Federacije BiH upisana 02.09.2013. godine.

Od osnivanja Fondacije pa do njenog gašenja 2018. godine, Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo je u mandatima BPS-ovih ministara Faida Heće i Muharema Fiše, fondaciji „Pravednost“ dodijelilo više od 1.100.000 maraka. Ovaj novac izdvajan je većinom za pružanje pravne pomoći, odnosno odbranu pred sudovima optuženika za ratne zločine - bivših pripadnika Armije Republike BiH i MUP-a RBiH. Nakon nekoliko godina izdašnog finansiranja iz budžeta Ministarstva, pojedini zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo posumnjali su da se taj novac ne troši za ono čemu je namijenjen. Za cijeli slučaj zainteresiralo se i Tužilaštvo Kantona Sarajevo, koje je početkom 2017. godine pokrenulo istragu o radu Halilovićeve fondacije i kriterija po kojima je Ministarstvo za boračka pitanja KS davalo stotine hiljada maraka budžetskog novca.

U isto vrijeme dok je Tužilaštvo istraživalo da li u ovom slučaju ima “elemenata krivičnog djela”, u Sarajevu je osnovana nova fondacija pod nazivom “Pravda”. Fondacija “Pravda” imala je praktično isti cilj djelovanja kao i fondacija “Pravednost” – „očuvanje historijskog naslijeđa“ i pružanje pravne i druge pomoći bivšim pripadnicima Armije BiH koji su optuženi ili osumnjičeni za ratne zločine.

U nepune dvije godine od osnivanja, Fondacija “Pravda” je iz budžeta Kantona Sarajevo dobila skoro pola miliona maraka – tačnije, 455.000 KM.

U registru Ministarstva pravde FBiH kao lice koje zastupa Fondaciju „Pravda“ bio je upisan Davut Zaljević. Zaljević je 2012. godine bio kandidat BPS-a za Skupštinu Kantona Sarajevo, a 2013. godine je imenovan u dvije boračke komisije Ministarstva za boračka pitanja KS. Kao osnivači Fondacije u registru su navedeni Anisa Medar i Enver Tanjo, te Enes Čukle. Zaljević je naveden i kao predsjednik Upravnog odbora Fondacije, a članovi su Adnan Velagić i Mesud Hero. 

Indikativno je da su Medar, Hero i Velagić bili i članovi Upravnog odbora Fondacije „Pravednost“ – čiji je jedan od osnivača Semir Halilović. Nakon što su pojedini mediji objavili da Halilović stoji i iza novoosnovane fondacije „Pravda“, Semir Halilović ih je redom tužio za klevetu jer se njegovo ime nigdje zvanično ne spominje u dokumentima novoosnovane fondacije koja je, baš kao i „Pravednost“, nastavila izvlačiti stotine hiljada maraka iz budžeta Kantona Sarajevo u patriotske svrhe.

Fondacija „Pravda“ zvanično je osnovana samo dva mjeseca prije nego što je Ministarstvo za boračka pitanja KS objavilo Javni poziv za finansiranje/sufinansiranje projekata pružanja pravne i druge pomoći u korist osumnjičenih i optuženih bivših pripadnika Oružanih snaga RBiH u predmetima ratnih zločina. Javni poziv objavljen je 10. marta 2017. godine, a „Pravda“ je registrovana 11. januara iste godine.

Uprkos tome što je komisija za provođenje javnog poziva konstatovala da projekat sa kojim je „Pravda“ aplicirala "nije dovoljno i adekvatno obrazložen, a posebno ako se ima u vidu da je Fondacija tek registrovana početkom tekuće godine i da su upitni prostorni i ljudski resursi neophodni za realizaciju jednog takvog projekta", Ministarstvo je novoosnovanoj Fondaciji za dva projekta ekspresno dodijelilo sredstva od ukupno 205.000 KM, koja su prethodno odobrena rebalansom budžeta.

- Ne možemo potvrditi da je Ministarstvo i prilikom dodjele sredstava transfera namijenjenih za Sufinansiranje pravne pomoći u korist branilaca BiH kvalitetno utvrdilo sve kriterije. Naime, na osnovu općih kriterija i nedovoljno mjerljivog posebnog kriterija "vrednovanje značaja i kvaliteta ponuđenog projekta", od ukupno odobrenih sredstava za ove namjene u iznosu od 270.000 KM, najveći dio u iznosu od 205.000 KM ili 75,93 posto dodijelilo je fondaciji za koju je komisija za provođenje predmetnog javnog poziva prethodno konstatovala da su upitni njeni prostorni i ljudski resursi za realizaciju jednog od ponuđenih projekata, s obzirom na to da je ista registrovana dva mjeseca prije objavljivanja javnog poziva za njegovu dodjelu – istakli su federalni revizori u Izvještaju o finansijskoj reviziji Ministarstva za boračka pitanja KS za 2017. godinu.

Vlada Kantona Sarajevo je koncem 2017. godine donijela odluku da se novac iz kantonalnog budžeta izdvaja za odbranu optuženika za ratne zločine - bivših pripadnika Armije RBiH i MUP-a RBiH. Tadašnji SDA-ov premijer KS Elmedin Konaković izjavio da je u prijedlogu budžeta za 2018. godinu predviđeno da se za tu namjenu izdvoji 300.000 KM, a tu odluku obrazložio je dokazivanjem istine o agresiji na BiH.

- Protiv većeg broja bivših pripadnika Armije RBiH i MUP RBiH se vode sudski postupci tokom kojih su za adekvatnu odbranu potrebna izuzetno velika novčana sredstva, koja se mjere desecima, pa i stotinama hiljada KM, pogotovo kod optuženih po komandnoj odgovornosti, gdje se optužbama pokušava promijeniti karakter odbrambeno-oslobodilačkog rata - rekao je tada Konaković.

No, i prije nego što je donesena zvanična odluka Vlade, Ministarstvo za boračka pitanja KS novac je davalo fondacijama koje pomažu porodicama optuženih, a nakon toga i direktno optuženicima i njihovim advokatima.

Od 2013. do 2021. godine u ove je svrhe iz budžeta Kantona Sarajevo izdvojeno više od tri miliona maraka.

PODRŠKA OPTUŽENIMA, ALI NE I ŽRTVAMA RATNIH ZLOČINA

I dok su se pojedini političari u Federaciji zgražavali nad odlukom Vlade Republike Srpske da finansijski podrži odbrane tadašnjih haških optuženika Radovana Karadžića i Ratka Mladića, za vlasti u Kantonu Sarajevo, čini se, nema ništa sporno u tome da se milioni maraka poreskih obveznika daju na odbranu bivših pripadnika Armije RBiH koji su optuženi za ratne zločine.

- Naša istraživanja su ranije pokazala da je niz institucija vlasti u BiH, sa različitih nivoa pomagao osobe koje su ili osuđene za ratne zločine ili osobe kojima se sudi za ratne zločine. Recimo, vlasti Republike Srpske su novčano pomagale odbranu Radovana Karadžića i Ratka Mladića, dok je Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo od 2013. do 2020. dalo preko dva i po miliona maraka za pomoć optuženima za ratne zločine pred domaćim pravosuđem. Ove pomoći su vrlo netransparentne i u mnogo slučajeva dodijeljene fondacijama za koje su i revizori upozoravali da nema dovoljno informacija po kojim uslovima je određen dobitnik sredstava. To je, dakle, pitanje transparentnosti.

Sa druge strane, imamo pitanje opravdanosti takvih odluka obzirom da optuženi za ratne zločine već imaju pravo na to da im se dodijeli advokat po službenoj dužnosti, kojeg će plaćati država. Treće pitanje je pitanje koliko činjenica da se izdvajaju velika sredstva za pomoć optuženima ili osuđenima za ratne zločine odmaže procesima suočavanja s prošlošću, posebno jer istovremeno već godinama nedostaju sistemi podrške žrtvama i njihovim porodicama - nemamo usvojene zakone o žrtvama torture, kao ni zakone o civilnim žrtvama rata koji bi uključili sve kategorije na svim nivoima, dok se neki zakoni, poput Zakona o nestalim osobama ne implementiraju u dijelu koji se tiče fonda za pomoć porodicama nestalih osoba – kaže za Slobodnu Bosnu Denis Džidić, izvršni direktor I urednik Balkanske istraživačke mreže BiH (BIRN BiH).

Iz budžeta Kantona Sarajevo do sada su za odbranu pred sudovima novac dobijali optuženi u slučajevima Trusina, Silos, Trnovo, Grabovica, Kukavice i brojnim drugima. Mnogi od njih su i pravosnažno osuđeni za ratne zločine.