Oružani sukob u Banjskoj žestoko je uzdrmao odnose Evropske unije i Srbije, a to je posebno vidljivo na primjeru pojedinih članica EU koje traže da se do kraja istraži i rasvjetli događaj u kom je na sjeveru Kosova ubijen kosovski policajac, a ubijena su i trojica srpskih napadača.

Pojedine članice idu do toga da traže i kaznene mjere za Srbiju. Slamka spasa mogla da bude Mađarska, odnosno premijer Viktor Orban od kog je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na posljednjem sastanku, kako saznaje Nova, tražio da reaguje ukoliko na dnevnom redu u Briselu budu eventualne sankcije Srbiji i njemu lično.

Mađarska – slamka spasa

Pet dana nakon oružanog sukoba u Banjskoj predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa predsjednikom Vlade Mađarske Viktorom Orbanom.

Na marginama sastanka u vezi inicijative za uspostavljanje strateške bezbjednosti regiona u oblasti energetike, vodosnabdjevanja, prehrambene industrije i ljudskih resursa, predsjednik Srbije zamolio je svog mađarskog prijatelja da upotrijebi svoje pravo veta i spriječi da EU na bilo koji način kazni Srbiju.

Prema saznanjima Nova.rs, Vučič je ovaj sastanak u Beogradu iskoristio da umanji posljedice terorističkog napada na Kosovu krajem septembra.

"On je otvoreno tražio od Orbana, sa kojim se sastaje redovnije nego ikad, da utječe na odluke Evropske unije ukoliko one budu usmjerene protiv njega i njegove vlasti. Konkretno, Vučić je napomenuo Orbanu da zna da se govori o eventualnim mjerama protiv Srbije, da je već organizovano nekoliko sastanaka tim povodom i da on očekuje da Mađarska reaguje i uloži veto ukoliko dođe do glasanja. Premijer Mađarske mu je odgovorio da njegova država nije saglasna sa politikom sankcija i da će zbog toga sasvim sigurno biti protiv takve odluke“, objašnjava izvor Nova.rs.

Dijalog Beograda i Prištine – neplodan

Potencijalne mjere trebalo bi da sačekaju kraj istrage, ali ono što je sada izvjesno jeste da bi otvaranje Klastera 3 u pregovorima sa EU moglo da kasni. Banjska je ogolila i neuspjeh EU u posredovanju u dijalogu Beograda i Prištine, mada su se zvaničnici Evropske unije već odredili prema njemu, koristeći izraze poput "brutalan" i "teroristički napad".

U tome prednjači portparol EU Peter Stano koji je naglasio da očekuje saradnju Beograda u vezi sa istragom oružanog sukoba 24. septembra.

On je naveo da je EU spremna da razmotri mjere u odnosu na Srbiju, ako zemlje članice procjene da je to potrebno.

"Odluku o tome zemlje članice će donijeti ako ocjene da imaju dovoljno informacija i dokaza. Kada ocjene da je trenutak za to, zemlje članice će se odrediti prema događajima na Kosovu i daljim koracima“, rekao je Stano.

Prema saznanjima našeg lista na spisku zemalja koje traže mjere su, između ostalih, Latvija, Estonija, Litvanija, Hrvtatska, dok Njemačka insistira da se do kraja istraže sve pojedinosti vezane za terorizam u Banjskoj.

"Njemačka, kao najmoćnija i najutjecanija država Evropske unije, traži da se sprovede temeljna istraga u utvrdi odgovornost svih aktera događaja. Ukoliko se ispostave kao tačne sumnje u umiješanost zvaničnog Beograda, ta zemlja će svakako, zajedno sa ostalim članicama EU, predložiti mjere u odnosu na rukovodstvo Srbije. Niko ne poseže tek tako za ovakvim mjerama, ali u slučajevima to može biti jedini način da se sankcionišu agresivne politike i političari koji bi da podrivaju mir na tlu Evrope“, navodi za Novu viskopozicionari izvor iz Evropske unije.

Ugroženo otvaranje pregovaračkog poglavlja

Direktor Centra savremene politike Nemanja Todorović Štiplija za Novu kaže da Evropska unija na slučaj "Banjska" neće reagovati na način koji možda cjelokupna javnost očekuje u ovom trenutku.

On vjeruje da će potencijalne mjere sačekati kraj opsežne istrage.

"Tačno je da postoje države članice koje traže hitno neku vrstu mjera protiv Srbije, ali kao što znamo, takve odluke na nivou Vijeća EU donose se konsenzusom. Sigurno postoji jedna, ako ne i više članica EU koje će takvu odluku stopirati. Tu svakako mislim na Mađarsku. Ne očekujem takve mjere“, kaže Todorović.

Podvlači da postoje neke mjere koje može donijeti samo Evropska komisija, a odnose se na učešće u pojedinim fondovima ili ignorisanje srpskih zvaničnika neko vrijeme.

„Moram da kažem da to ne vidim kao opciju. Mislim da mora da prođe još neko vrijeme da bi se te odluke donijele“, kaže Todorović.

Kada je riječ o procesu evropskih integracija Srbiju očekuje otvaranje klastera 3 – to je prema riječima našeg sagovornika, trenutno najvažnija stvar za našu zemlju.

"Kao što znamo, Srbija ima tri blokirajuća poglavlja – 23, 24 i poglavlje 35 koje prati implementaciju svega onog što se dogovori u dijalogu sa Prištinom. Vjerujem da države članice nisu spremne za otvaranje Klastera 3, iako je do prije samo nedjelju dana to bilo, ne mogu da kažem izvjesno, ali je bilo naznaka da toga može doći u decembru“, navodi sagovornik Nova.rs.

Lopandić: "Cijela situacija ne ide u prilog EU"

Duško Lopandić, potpredsjednik Evropskog pokreta i član pokreta SRCE kaže da mjere protiv Srbije još uvijek nisu izvjesne i da je saglasan da će to sačekati kraj istrage.

"Cijela situacija ne ide u prilog ni EU, odnosno medijaciji koja je sa ovim doživjela slom. Dijalog se pokazao neplodnim. EU nije uspjela da nametne ono što je traženo, a dugoročno gledano, Priština ni u jednom trenutku nije pokazala kooperativnost da sarađuje. Naravno da ovaj događaj dovodi u pitanje našu poziciju i to prilično dramatično", kaže Lopandić.

Dodaje da Srbija i inače u velikom zaostajanju kada je riječ o odnosima sa Evropskom unijom.

Smatra da su odnosi EU i Srbije ugroženi i da se pokazalo da je glavni pregovarač Srbije, predsjednik Vučić – nedorastao situaciji.

„Ako pogledamo stanje na terenu tamo (prim. aut. Kosovu), koje je dramatično, ne možemo nikako biti zadovoljni kako je pregovarano. Šta će dalje biti, veoma je neizvesno“, zaključuje Lopandić.

Terorizam u Banjskoj

U selu Banjska na sjeveru Kosova, prošle nedjelje došlo je do oružanog sukoba između grupe muškaraca i Kosovske policije.

Tom prilikom, ubijen je jedan kosovski policajac, ali i trojica Srba sa Kosova, koje je Priština označila kao teroriste.

U međuvremenu, na konferenciji za medije, advokat Goran Petronijević, pravni zastupnik Milana Radoičića, pročitao je njegovo saopćenje u kom se navodi da Radoičić preuzima odgovornost za teroristički napad na sjeveru Kosova.

Prethodno je Milan Radoičić podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Srpske liste.

"Ja, Milan Radojičić, od oca Rajka, rođen u Republici Srbiji, zbog mnogorojnih spekulacija koje su se pojavile, obavještavam javnost da sam zajedno sa sunarodnicima sa sjevera Kosova dana 24. septembra došao na sjever Kosova, u selo Banjska. Razlog našeg vraćanja bio je da ohrabrimo srpski narod sa tog područja u pružanju otpora teroru kom je svakodnevno izložen. Obavještavam sve dežurne progonitelje srpskog naroda, od Kurtija do mnogobrojnih inostranih pomagača, da sam lično obavio sve logističke pripreme za odbranu naroda, a ovaj čin nema veze sa mojim ranijim političkim angažmanom. O ovome nisam obavještavao nikoga, ni vlast Republike Srbije, niti sam od njih imao bilo kakvu pomoć jer smo već tada imali različite stavove po pitanju otopra 'Kurtijevom teroru'", napisao je Radoičić u pismu koje je pročitao njegov advokat Goran Petronijević, a kojim je preuzeo odgovornost za teroristički napad u selu Banjska.