Nacrtom zakona o imunitetu, predlagači su dali legitimitet Christianu Schmidtu, kojeg Republika Srpska ne priznaje, a pozadina je podizanje uloga u političkoj trgovini, koja će se desiti u budućem periodu, poručeno je u emisiji Izazovi BN TV.

Potpredsjednik PDP-a Milko Grmuša je u analizi ovog zakona istakao, da su predlagači priznali Schmidta kao visokog predstavnika, te da se sve ovo radi zarad neke trgovine koja treba u budućnosti da se postigne.

“Zamislite pravni nonsens da uopšte pokušavate da tražite imunitet radi zaštite od radnji lica koje nije ništa. Od čega se brane. Dakle, oni su i sa alternativnom verzijom ovog člana, a pogotovo sa ovom glavnom, dali legitimitet ili pravo gospodinu Schmidtu da radi šta god hoće ovdje”, ističe Grmuša.

Suđenje predsjedniku Republike Srpske je velika predstava za javnost, kaže Grmuša. Velika igranka je u toku, a ishod bi mogao biti sljedeći.

“To će biti neki novi referendum ili zveckanje oružjem na malo većem nivou. To znači da će biti stavljene u pripravnost neke oružane snage, to znači da će poruke iz NATO pakta biti da će trebati pojačati prisustvo nekih snaga u Hrvatskoj ili tako nešto.

Dakle, uopšte ne bih isključio mogućnost da ide do nečega takvoga, jer znam da će i sa ove strane da bude snažnih poruka, a onda u jednom momentu će se sve zatvoriti. Imaćete dogovor oko imovine, imaćete dogovor oko ovog postupka, imaćete mnoge druge dogovore i vrlo važno imaćete regionalne dogovore vezano za arhitekturu ovog prostora kako treba da izgleda u narednih deset, petnaest godina”, kaže Grmuša.

-Sve države imaju ovakve zakone, to je uobičajeno kroz praksu svih demokratskih država, kaže advokat Bojan Stojanović. Objašnjava da zakon ne štiti od protivpravnih radnji, poput na primjer zloupotrebe tendera, ali pruža mogućnost opstrukcije.

Ovaj zakon uvodi jednu novu priliku za one koji će biti eventualno procesuirani, da opstruišu postupak. To znači da pokrenu to pitanje imuniteta, da se ta odluka čeka, da eventualno Ustavni sud vrati na ponovno odlučivanje i na taj način zakomplikuju postupak, kaže
Stojanović.

Zakon je veoma široko postavljen, neprecizan, neodređen. Bitan je politički kontekst donošenja ovog zakona i osnovno pitanje je da li je moguće da u RS nema drugih prioriteta, kaže Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

I na ovom zakonu se potvrđuje činjenica da su se političari odrodili od naroda, da misle samo na sebe, a da kao i uvijek ispaštaju građani, zaključeno je.