Hrvatska je ostala europski rekorder po rastu cijena nekretnina od 10,9% u 3. tromjesečju 2023. u odnosu isto razdoblje u 2022. Ipak, Eurostat navodi da i u RH nekretnine poskupljuju blaže nego prijašnjih mjeseci pa su u usporedbi s drugim tromjesječjem poskupjele samo 0,3%.

Usporavanje je prisutno i na godišnjoj razini s 13,7 na 10,9%, no to su ipak minimalni pomaci ima li se na umu da su od 2015. cijene u Zagrebu udvostručene, a na Jadranu skočile gotovo 70%.

Zadržavanje cijena na visokim razinama nije bez utjecaja na ponašanje kupaca, koji su lani kupovali opreznije. Prema nepotpunim podacima Porezne uprave RH, lani je prodaja stambenih nekretnina pala za oko 7%, odnosno u RH je prodano oko 6000 nekretnina manje nego 2022.

Pritom su stranci lani kupili 2000 nekretnina manje nego 2022. – nešto manje od 7.400 nekretnina u odnosu na 9.515 nekretnina 2022. U 59.000 slučajeva kupci su bili domaći.

Neka statistički blaga pojeftinjenja vidljiva su u trećem kvartalu 2023. U odnosu na drugi poskupjele su samo nekretnine u Zagrebu, za 2,4%. Na Jadranu su cijene pale 1,4%, a u drugim dijelovima Hrvatske 1,9%.

No ko je ljetos kupovao stan, platio ga je 8% skuplje na Jadranu, 12% skuplje u Zagrebu i 16% više u drugim dijelovima RH u odnosu na ljeto 2022.

Kakvo je stanje drugdje u Europi?

U deset članica EU bilježi se pad cijena nekretnina na godišnjoj razini, i to od 10 do 13 posto u Njemačkoj i Luksemburgu, dok je pad cijena u odnosu na prethodni kvartal zabilježen u 7 članica Unije.

Najveći pad zabilježen je u Luksemburgu (-6,3%), Finskoj (-2,7%) i Njemačkoj (-1,4%), a najveći rast u Poljskoj (+4,5%). Hrvatska jedina ima dvoznamenkasti rast cijena na godišnjoj razini.