O razvoju rata o Ukrajini te o nagađanjima o 3. svjetskom ratu za Dnevnik je govorio vojni analitičar Marinko Ogorec.

"Ne znam mijenja li Ukrajina ratnu taktiku, no očito je da posljednjim napadima želi unijeti nesigurnost u ruske redove. Ovladali su sustavima za daljinsko ratovanje i ono što se njima događa žele prenijeti na prostor Rusije. To ima vojne logike, ali je više psihološka dimenzija jer uznemiruje i stanovništvo koje je svjesno da nije izvan dometa. Isto tako gađanje terminala ima utjecaj i na rusko gospodarstvo, ali i na logistiku njihovih vojnih snaga", kaže Ogorec.

Ukoliko se takvi napadi Ukrajinaca nastave, Zapad se pribojava odgovora Vladimira Putina odnosno upotrebe nuklearnog oružja.

"Do nuklearnog napada sigurno neće doći zbog toga, no on bi bio moguć kad bi Ukrajinci ovladali Krimom. Vojna logika jest takva da će Ukrajinci i dalje napadati bespilotnim letjelicama iako je upitno koliko posjeduju takvog naoružanja i koliko će ga još dobivati od saveznika."

Zanimljivo kako niti jedna strana u tom ratu nije uspjela potpuno ovladati zračnim prostorom pa stalno dolazi do iznenadnih napada, posebno dronovima.

"Tehnologija ratovanja se potpuno promijenila, riječ je o novoj dimenziji rata i vođenju vojnih operacija. Nakon Prvog svjetskog rata ponovno imamo jedan statički, rovovski tip ratovanja. Tada je strojnica zaustavila manevarski dio pješaštva i konjaništva, a sada su dronovi preuzeli ulogu strojnice. Dominantne su besposadne letjelice koje lete nad prostorom bojišnice te se odmah uočava svaka promjena na ratištu, a isto tako mnoge su opremljene oružanim sustavima. Protuzračni sustavi dominiraju s obje strane te su gotovo u potpunosti uklonili vojne zrakoplove s neba", naglasio je Ogorec.

Ovih dana snažno je odjeknula i najava uglednog britanskog novinara i stručnjaka za sigurnost Edwarda Lucasa koji je ustvrdio da će se Britanija vjerovatno u roku od pet godina boriti u višestranom sukobu protiv Rusije, Irana, Kine i Sjeverne Koreje. Koliko su realne takve najave koje zapravo govore o pokretanju trećeg svjetskog rata?

"Oružani sukob tih razmjera ne bi prošao bez upotrebe nuklearnog naoružanja i ljudi moraju toga biti svjesni kad govore o trećem svjetskom ratu. A to znači da bi on jako kratko trajao, bila bi, dakle, riječ o danima. A to bi dovelo do uništenja civilizacije. Opcija bez upotrebe nuklearnog oružja jednostavno nije moguća jer ona strana koja bi počela gubiti rat bi ga upotrijebila", tvrdi vojni stručnjak.

Lucas je također ustvrdio da su naivne i arogantne vlade Ujedinjenog Kraljevstva uništavale njihove oružane snage već 30 godina, ali i da europski demokratski lideri nisu izgledali slabije od 1930-ih.

Mnoge su iznenadili detalji razgovora bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koji su nedavno procurili u javnost. Zaprepastio ju je rekavši ''da je NATO mrtav'' te da SAD neće pomoći Europi ukoliko bude napadnuta. Te riječi snažno su odjeknule u jeku novog Trumpova pohoda na mjesto predsjednika.

"Trump će sigurno drugačije razmišljati i postupati kao kandidat za predsjednika i ukoliko ponovno stekne tu funkciju. Jedno je predizborna retorika, a drugo kad dođete u poziciju moći i odlučivanja. To smo vidjeli i tijekom njegovog prvog mandata. Teza da je NATO mrtav je upravo predizborna retorika i on sigurno ne bi bio za njegovo gašenje. Uostalom, taj savez je i sklopljen na inicijativu SAD-a kao brana od prodora sovjetskih snaga s istoka. No moglo bi doći do promjene odnosa unutar saveza u smislu financiranja i ulaganja gdje Amerikanci prednjače", naglašava Ogorec.

Američki predsjednik Joe Biden prije nekoliko dana upozorio je da bi ukidanje financijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do ruske pobjede u ratu te posljedično krize u zemljama Balkana, ali i na području od Mađarske do Poljske.

"Mislim da se na području Balkana ne bi dogodilo ništa drugačije od onog što već postoji. Bez obzira kako završi rat u Ukrajini, Rusija u tom trenutku neće imati volje niti snage za širenje svojih imperijalističkih ciljeva. Mislim da se situacija u jugoistočnoj Europi neće mijenjati, pustimo retoriku na stranu. Većina stanovništva s ovih prostora sigurno nije spremna za nova ratovanja bez obzira na to što velikosrpske težnje još nisu odumrle. Jedno je želja i volja, a drugo potencijal. Dakle, bez neke ozbiljne pomoći sa strane nema mogućnosti za nove imperijalne aktivnosti", kazao je.

Kad je riječ o visokim napetostima, Azija nimalo ne zaostaje. Tamo neprestano vrije na relacijama Kina - Tajvan te Sjeverna i Južna Koreja. Prema nekim američkim analitičarima sjevernokorejski vođa Kim Jong-un spreman je napraviti korak dalje od uobičajenih praznih prijetnji te je donio stratešku odluku o kretanju u rat. Tvrde da mu je krajnji cilj ublažavanje sankcija, prihvaćanje njihovog nuklearnog programa i najvažnije - smanjenje ili potpuno povlačenje američkih trupa s Korejskog poluotoka.

"Rat se nikad nije pokazao kao rješenje problema, no teško je točno procijeniti na što je Sjeverna Koreja spremna. Posebice ako se donese kriva procjena. Kao što je, primjerice, Rusija krivo procijenila da će sa 150 tisuća vojnika pokoriti zemlju s 40 milijuna stanovnika. To se čak ne može nazvati avanturom već potpunim promašajem", zaključio je Marinko Ogorec.