U emisiji HTV-a Otvoreno razgovaralo se o tome koji se podaci prikupljaju, kako, tko će u njih imati uvid i u koju će se svrhu koristiti. Također pitanje je i kako će se registar nadzirati i kako će se sprječavati eventualne zlouporabe. Registrom se uvode i imovinske kartice pa se s pravom postavlja pitanje je li to prvi korak u uvođenju poreza na nekretnine ili imovinu.

 

O uspostavi Središnjeg registra stanovništva u emisiji Otvoreno gosti su bili državna tajnica u Ministarstvu financija dr. sc. Tereza Rogić Lugarić, prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Veleučilišta Effectus, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever te demograf prof. dr. sc. Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Komentirajući bi li raznorazne Vladine mjere pomoći bile bolje ciljane, učinkovitije, pa i pravednije raspodijeljene da smo imali registar stanovništva za vrijeme pandemije državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić rekla je da su sasvim sigurno Vladine mjere za vrijeme pandemije bile najbolje što su mogle biti u to vrijeme.

- I one su sasvim sigurno bile vrlo djelotvorne tada i mislim da su zaista postigle u tim vremenima svoj cilj. Bi li one pravednije i učinkovitije, cilj ovog registra je postići još veću učinkovitost u mjerama socijalne politike i zapravo postići još veću ciljanost mjera. Ovaj središnji registar stanovnika je administrativni registar, kojega je prije svega cilj pratiti stanovnike i njihova osnovna obilježja i zapravo prvi put se stanovniku pridružuje i obilježje srodstva i obilježje kućanstva. Dakle, sada će se stanovnik pratiti i kroz ta dva pokazatelja, to je svojevrsna dodana vrijednost, rekla je Rogić Lugarić.

Registar stanovnika zapravo postaje osnova, osim što će značajno pridonijeti administrativnom rasterećenju velikog broja postupaka.

 

- Građani više neće morati ići od jednog tijela do drugog tijela radi niza obrazaca, sada će to sve biti na jednom mjestu. Druga svrha, odnosno drugi važan pozitivan učinak ovog registra je činjenica što će se na ovaj način omogućiti vođenje cijelog niza politika, i socijalne politike i porezne politike i demografskih politika, koje će baš zahvaljujući jednom sveobuhvatnijem pristupu biti puno ciljanije i učinkovitije.

Na pitanje kolika će to količina podataka za svakog građanina biti u Središnjem registru stanovništva Rogić Lugarić je odgovorila da će u njemu biti puno podataka.

- Radit će se o cijelom nizu osnovnih podataka. Posebna dodana vrijednost ovog registra je što će sada za svakog stanovnika biti i podatak o srodstvu i o kućanstvu. Prvi že se puta zapravo stanovnik moći pratiti i kroz kućanstvo.

Registar će nastati objedinjavanjem raznih baza podataka te je pitanje jesu li one adekvatno ažurirane.

- Moramo vjerovati da jesu zato što ih vode javna tijela i sigurna sam da oni itekako vode računa o tome da su podaci u njihovim tijelima točna i ažurna. Tako da vjerujem da se u tom smislu svi se trude i itekako paze da su ti podaci jako ažurni. Ono što će biti prednost ovog registra je što će se zapravo umrežavati veliki broj podataka i možda će se na ovaj način puno brže i jednostavnije se vidjeti upravo neke eventualne nelogičnosti u samim sustavima, istaknula je Rogić Lugarić.

Demograf Nenad Pokos pozdravlja donošenje ovog registra kojeg, kako je rekao, čekaju već desetljećima. Komentirao je i hoće li biti podaci u njemu tačni.

- Mi ne samo da smo u Europskoj uniji među posljednjim zemljama koje ga uvode, nego u cijeloj Europi. Što se tiče točnosti podataka, najveći nedostatak tog registra je što nemamo precizne i točne podatke o mjestu prebivališta. To je ono što nas muči također desetljećima, jer znamo, premda imamo zakon o prebivalištu od 2012. godine, da još uvijek mnogi stanovnici koji isele iz Hrvatske se ne odjave sa svojim prebivalištem u Hrvatskoj. Isto tako, u znatno manjem broju, mnogi koji dosele u Hrvatsku se ne prijave, nego su, pogotovo u posljednjih nekoliko godina, ovdje ilegalno, rekao je.

Također je naveo i da su neki u Hrvatskoj tek fiktivno prijavljeni, premda desetljećima žive u drugim zemljama, posebno u BiH ili Srbiji.

- Fiktivno su prijavljeni da bi zadržali neke beneficije, kao što je biračko pravo, zdravstveno osiguranje, kao što je prije nekoliko godina bilo pravo na obnovu stana ili kuće, oštećene ili uništene u ratu i tome slično. Ili kao neke socijalne povlastice za upis djece u vrtić, to je poglavito u pograničnim područjima gdje mnogi stanovnici iz BiH ponajprije su prijavljeni u Hrvatskoj, a ovdje u stvarnosti ne žive, istaknuo je Pokos.

Smatra da je baza podataka o prebivalištima najveći problem.

- Registar stanovništva ovakav kakav kako je predviđen zakonom neće imati svrhe dok se ne rješi ta zbirka prebivališta, odnosno baza podataka o prebivalištu. Moguće je da ćemo za nekoliko godina, kada to profunkcionira, imati više stanovnika nego što ih imamo sada, naglasio je Pokos.