STVARI KOJE SVAKODNEVNO KORISTIMO U KUĆI: Nova studija otkriva da nam supstance iz ovih proizvoda uzrokuju autizam i multiplusklerozu

Kvati se nalaze u proizvodima poput gelova za tuširanje, omekšivača tkanine, šampona, krema za sunčanje, maramica za bebe, pjena za brijanje i dezinficijenasa poput nekih proizvoda Lysol, Clorox i Downy.

  • Zdravlje

  • 26. Mar. 2024  

  • 0

Dvije hemijske supstance pronađene u uobičajenim proizvodima za domaćinstvo poput dezinficijenasa, kao i namještaju, možda igraju ulogu u razvoju neuroloških poremećaja poput autizma i multiple skleroze, prema novoj studiji. To je dodatak prethodnim istraživanjima koja su sugerisala da ove hemikalije mogu biti štetne po ljudsko zdravlje.

Istraživači su proučili više od 1.800 uobičajenih hemikalija za domaćinstvo – za koje vjeruju da nedostaju istraživanja o njihovoj potencijalnoj vezi sa zdravljem mozga – i otkrili su dvije koje bi mogle imati negativan uticaj na zdravlje mozga: kvaternarna amonijumska jedinjenja (takođe nazvana „kvati“ ili QAC-ovi) i organofosfatni retardanti plamena (komponente koje usporavaju ili zaustavljaju širenje plamena), prema novoj studiji objavljenoj u ponedeljak u časopisu Nature Neuroscience.

Kvati se nalaze u proizvodima poput gelova za tuširanje, omekšivača tkanine, šampona, krema za sunčanje, maramica za bebe, pjena za brijanje i dezinficijenasa poput nekih proizvoda Lysol, Clorox i Downy.

Organofosfatni retardanti plamena nalaze se u elektronskim uređajima, građevinskim materijalima i namještaju putem pjena otpornih na plamen i plastike, prema podacima programa za zaštitu životne sredine Green Science Policy Institute.

Kvati uzrokuju smrt oligodendrocita – ćelija koje stvaraju zaštitni sloj oko nervnih ćelija, dok organofosfatni retardanti plamena sprečavaju njihovo sazrijevanje, prema studiji.

Istraživanja pokazuju da poremećena proizvodnja oligodendrocita ima veze sa neurološkim poremećajima poput multiple skleroze i autizma, pa istraživači smatraju da su otkrili „ranije nepriznat faktor rizika za neurološke bolesti“, rekao je Pol Tesar, autor studije i direktor Medicinskog fakulteta Univerziteta Kejs Vester Reserv.

Forbes je kontaktirao kompanije Kloroks, Procter & Gamble (matična kompanija Daunija) i Reckitt (matična kompanija Lajzola) za komentar.

„Nadamo se da će naš rad doprinijeti informisanim odlukama o regulatornim mjerama radi smanjenja izloženosti hemikalijama i zaštite ljudskog zdravlja„, rekao je Tesar.

Širom svijeta 1,8 miliona ljudi ima multiplu sklerozu, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Agencija je također otkrila da je oko jedno od 100 dece širom svijeta dijagnostikovano sa autizmom.

Kako su se drugi retardanti plamena povukli iz upotrebe zbog zabrinutosti zbog njihove toksičnosti, sve više kompanija počelo je da koristi organofosfatne retardante plamena umjesto njih. Međutim, istraživanja sugerišu da možda nisu bolja alternativa jer mogu imati negativne efekte na razvoj reproduktivnog i nervnog sistema.

Novorođeni pacovi izloženi organofosfatnim retardantima plamena u utrobi imali su izmenjen razvoj mozga, prema studiji iz 2022. godine. Istraživanja takođe sugerišu da kvati mogu imati druge negativne uticaje na zdravlje.

Američko osteopatsko udruženje istraživalo je efekte hemikalija na miševe i otkrilo da uzrokuju smanjenje broja spermatozoida kod muških miševa i manju ovulaciju i manje implantacije kod ženskih miševa. Izloženost ovim hemikalijama takođe je povezana sa deformitetima kod miševa, prema studiji objavljenoj u časopisu Birth Defects Research. Za neke tipove kvata pronađeno je da izazivaju astmu na radnom mestu, prema istraživanju sa Mont Sinaja.

Istraživači iz studije Nature Neuroscience primetili su povećanu izloženost kvatima zbog povećane upotrebe dezinfekcionih sredstava tokom pandemije kovid. Ova povećana upotreba prati isti stopu porasta bolesti poput autizma, autoimunih poremećaja i astme, prema jednoj grani Kalifornijskog odeljenja za javno zdravlje. Ovi i drugi dokazi doveli su do jednoglasne odluke agencije da istraži kako kvati mogu negativno uticati na ljudsko zdravlje.

Arijana Džonson, novinarka Forbes

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...