Upravni odbor Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ je na sjednici 8. juna 2020. godine jednoglasno imenovao prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića za v.d. direktora ove zdravstvene ustanove. Imenovanje je uslijedilo nakon što se na konkurs za direktora, koji je raspisan mjesec dana ranije, nije prijavio nijedan kandidat.

Statut Opće bolnice propisuje da direktor bolnice mora biti osoba koja „posjeduje znanje o zdravstvenom menadžmentu koji dokazuje certifikatom o obavljenoj edukaciji iz zdravstvenog menadžmenta, odnosno završenoj specijalizaciji iz zdravstvenog menadžmenta ili završenom postdiplomskom studiju iz zdravstvenog menadžmenta". Isti uvjet sadrži i javni oglas za izbor direktora.

Uvjerenje o završenom drugom ciklusu studija kojim je Ismet Gavrankapetanović na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu stekao zvanje magistra menadžmenta, smjer Upravljanje kvalitetom u zdravstvu, izdato je 23.12.2020. godine – dakle, šest mjeseci nakon što je Gavrankapetanović imenovan za v.d. direktora Opće bolnice.

Desetog decembra 2020. Gavrankapetanoviću, koji u to vrijeme još uvijek nije imao završen studij zdravstvenog menadžmenta, produžen je mandat v.d. direktora. Samo desetak dana kasnije, Gavrankapetanović dobija uvjerenje o završetku navedenog studija i u martu 2021. godine nakon vršioca dužnosti i zvanično postaje direktor Opće bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš”.

Uvjerenje koje je dr. Gavrankapetanoviću izdao Ekonomski fakultet sporno je tri godine kasnije. Kako smo već pisali, on je kao kandidat na konkurs za generalnog direktora KCUS-a umjesto diplome priložio navedeno uvjerenje, što je jedan od razloga zbog kojih je federalni ministar zdravstva dr. Nediljko Rimac odbio dati saglasnost za njegovo imenovanje.

"Kako je predmetnim uvjerenjem naznačeno da je isto privremenog karaktera, to jest da važi do izdavanja diplome, te kako je diploma nesporno izdana 18. decembra 2021. godine, sasvim je jasno da priloženo uvjerenje u vrijeme provedbe javnog poziva i u kontekstu konkursnog postupka nije važeće i kao takvo nema dokaznu snagu u skladu naznakama ovlaštenog izdavatelja, čime se, dakle, prijava kandidata ne može okarakterizirati ispravnom, urednom i/ili potpunom", naveo je, između ostalog, ministar Rimac u obrazloženju o tome zašto ne može potpisati saglasnost za imenovanje Gavrankapetanovića.

Nakon odluke ministra da neće dati saglasnost na nezakonito imenovanje Ismeta Gavrankapetanovića, uslijedila je višemjesečna prepiska i „pregovori“ na relaciji privremeni Upravni odbor KCUS-a - Vlada Federacije BiH, uz zahtjeve Vladi da se nekako riješi ovaj problem. Na “ispravljenu i ponovljenu molbu” Upravnog odbora ministru Rimcu da potpiše saglasnost, Rimac je ponovo odgovorio negativno, navodeći da se nikakve okolnosti nisu promijenile od njegove prvobitne odluke:

Istovremeno sa pritiscima na ministra Rimca da potpiše saglasnost, federalnom premijeru Nerminu Nikšiću i ministrima u Vladi Federacije obratio se putem svog advokata prof. dr. Mevludin Mekić koji je uz Gavrankapetanovića, dr. Alena Pilava i dr. Sanelu Salihagić bio jedan od prijavljenih kandidata na konkursu za generalnog direktora KCUS-a. U svom dopisu Nikšiću i ministrima, dr. Mekić upozorava da se Vlada Federacije nezakonito i bez ikakvog osnova umiješala u izbor direktora KCUS-a.

- Ministar nije dao saglasnost na imenovanje i to je jasno obrazložio tako da UO KCUS-a ne može izvršiti konačno imenovanje prvorangiranog kandidata. Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Statutu KCUS-a, Uredbi o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru FBiH na koju se pozvao UO KCUS-a, Zakonu o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH, član 12, ide se na sljedećeg kandidata koji ima uvjete – navodi Mekić, te ističe da bi poništenje konkursa bilo protuzakonito jer već postoji kandidat na listi koji ispunjava sve potrebne uvjete za generalnog direktora KCUS-a, a to je upravo on (prema Mekićevom obrazloženju, ni dr. Alen Pilav, koji je na listi bio drugorangirani, ne ispunjava uvjete jer „nije docent, vanredni ili redovni profesor na javnom univerzitetu“).

Mekić također navodi da će u slučaju kršenja zakona tužbom kod nadležnog suda on osporiti takvu odluku, te eventualno zatražiti krivičnu odgovornost pojedinaca koji bi učestvovali u takvim radnjama.

Urgenciju da po zakonu donesu odluku o imenovanju sljedećeg kandidata sa liste koji ispunjava uvjete Mekić je u nekoliko navrata uputio i Upravnom odboru KCUS-a i predsjedniku UO Benjaminu Kulovcu:

Međutim, nakon što je postalo očigledno da Gavrankapetanović nije priložio validne dokumente na konkurs, a veoma je problematično i da li ispunjava neke druge uvjete (konkursom je propisano da direktor mora predavati na „medicinskom fakultetu“, a Gavrankapetanović je profesor na Stomatološkom fakultetu, op. SB), Upravni odbor KCUS-a praktično se našao u ćorsokaku. Zbog ultimativnog zahtjeva Naroda i pravde i predsjednika te stranke Elmedina Konakovića da direktor mora biti „njihov“ kandidat (Gavrankapetanović), članovi Upravnog odbora izbjegavaju donijeti odluku o imenovanju sljedećeg najbolje rangiranog kandidata s liste. S druge strane, nemaju nikakvog zakonskog osnova za poništenje već provedenog konkursa jer u samom konkursu, to jest propisanim uvjetima nema ništa sporno.

Čak i ukoliko bi bio raspisan novi konkurs, Ismet Gavrankapetanović ne bi mogao biti imenovan za generalnog direktora KCUS-a. Naime, u članu 29. Uredbe sa zakonskom snagom o ustanovama („Službeni list RBiH“, br. 6/92,. 8/93 i 13/94), koja je i dalje na snazi, navodi se sljedeće: „Lice koje nije dobilo saglasnost za direktora od strane Vlade RBiH, izvršnog organa opštine ili izvršnog organa gradske zajednice, ne može na ponovnom konkursu biti imenovano za direktora odnosno vršioca dužnosti direktora.“

Dakle, s obzirom da mu je saglasnost već uskraćena od strane Federalnog ministarstva zdravstva, Gavrankapetanović ne može ponovo biti biran na istu poziciju.

(Slobodna Bosna)