Regija
DEMOGRAFSKI KOLAPS HRVATSKE: Broj umrlih drastično je veći od broja rođenih, podaci za 2024. su užasni
21. Apr. 20240
U skandinavskim zemljama, iako se u prosjeku ulazi u brak iznad 30 godina, kraće je vrijeme između sukcesivnih trudnoća. Naime, tako su žene manje izvan tržišta rada, a mogu imati željeni broj djece.
Regija
09. Feb. 2023
1
Dok se obilježava Svjetski dan braka, podaci Eurostata pokazuju da je u Hrvatskoj sve manje sklopljenih brakova i razvoda, raste broj djece rođene izvan braka, kao i prosječna starost pri sklapanju prvog braka, dok se povećava broj građanskih, a smanjuje broj vjerskih brakova.
Radi se o trendovima na razini Europske unije koji se preslikavaju i na Hrvatsku, rekla je Hini načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku RH Dubravka Rogić-Hadžalić.
U Hrvatskoj su 2021. sklopljena 18.203 braka, dok je prije pet ili deset godina njihov broj bio 10 posto veći. Statistika bilježi da je 2012. sklopljeno 20.323 brakova, a 2017. njih 20.310. Promatrajući dulje vremensko razdoblje, primjetan je silazni trend sklapanja brakova, pri čemu ih je najmanje, 15.196, zabilježeno u vrijeme pandemije covida 2020. godine.
Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Primjerice, 1989. je prosječna starost nevjeste iznosila 23 godine, a muža 27 godina, dok su u 2021. mladenci prosječno bili stari 29 i 32 godine. S vremenom pada broj vjerskih, dok raste broj građanskih brakova, a izvan brakova rađa se gotovo četvrtina djece.
Tokom 2021. građanski brak sklopilo je 52 posto parova, a vjerski 48 posto, dok je primjerice 2012. bilo 58 posto vjerskih i 42 posto građanskih brakova. Izvan braka u Hrvatskoj je rođeno 8.598 djece, odnosno 24 posto od ukupno živorođene djece. Podaci Eurostata pokazuju da je, primjerice, u Francuskoj broj djece rođene izvan braka znatno veći i iznosi 62 posto, u Norveškoj 59 posto, Portugalu 58 i Sloveniji 57 posto.
U 2021. bilo je 5100 pravomoćno razvedenih brakova, što je znatno manje nego prijašnjih godina. Tako 2016. statistika bilježi 7.036 pravomoćno razvedenih brakova. Rogić-Hadžalić kaže da se broj razvedenih brakova smanjuje iz godine u godinu. Prosječno trajanje razvedenih brakova je 15 godina.
Neka demografska istraživanja stručnjaka Katedre za demografiju povezuju rizik za razvod s trajanjem braka, pa je tako analiza 25-godišnjeg razdoblja pokazala da se najveći rizik za razvod bilježi tokom četvrte i pete godine braka, a za parove koji prođu petu godišnjicu braka rizik se s vremenom smanjuje.
Demograf Anđelko Akrap u komentaru za Hinu kaže kako je kod pitanja manjeg broja sklopljenih i razvedenih brakova ključan dobni sastav stanovništva. Objasnio je da se zbog dugogodišnjeg smanjivanja broja rođenih smanjuje broj osoba koje ulaze u dob za ženidbu i udaju, a s tim je povezan i značajan broj iseljenih od 2008., što se naročito pojačava od 2013.
Također, mladi ljudi odgađaju ulazak ili ne ulaze u brak zbog ekonomskih razloga, primjerice nemogućnosti da dođu do stana i u Hrvatskoj dosta izraženog rada na određeno vrijeme. Zbog manjeg broja sklopljenih brakova ima i manje razvedenih, a pokazalo se da se u gospodarski neizvjesnim vremenima brakovi manje razvode.
S brojem djece u braku smanjuje se mogućnost razvoda. Nestabilni brakovi s djecom obično se razvedu nakon što djeca uđu u dob iznad 14 godina.
Akrap također kaže da se povećava broj djece rođene u nevjenčanim brakovima, a često se sklapanje braka dogodi nakon rođenja prvog djeteta. To je slučaj i sa sklapanjem crkvenih brakova, što se obavi nakon rođenja prvog djeteta. Tako krštenje djeteta često puta rezultira i vjenčanjem roditelja.
No, bez obzira na to broj crkveno registriranih brakova se smanjuje, a Akrap kaže da se u crkvi brakovi sklapaju nakon što mladenci odslušaju tečaj za ulazak u brak pa i to može, osim sekularizacije, utjecati na njihov manji broj. Ulazak u brak u starijoj dobi je normalna općerazvojna pojava. U skandinavskim zemljama, iako se u prosjeku ulazi u brak iznad 30 godina, kraće je vrijeme između sukcesivnih trudnoća. Naime, tako su žene manje izvan tržišta rada, a mogu imati željeni broj djece.
Pokazalo se da određene dobrobiti koje donose registrirani brakovi mogu pridonijeti povećanju njihova broja. Hrvatsko društvo još uvijek ima dosta tradicionalan pristup braku i obitelji, ali se situacija ipak postupno mijenja, ocjenjuje demograf.
Regija
DEMOGRAFSKI KOLAPS HRVATSKE: Broj umrlih drastično je veći od broja rođenih, podaci za 2024. su užasni
21. Apr. 20240
Evropa
DEMOGRAFSKA KATASTROFA: Zemlja članica Europske unije zabilježila najmanji broj rođenih od 19. stoljeća...
30. Mar. 20240
Društvo
KATASTROFALNE NAJAVE POZNATOG DEMOGRAFA: Ukoliko se nastavi trend iseljavanja u Bosni i Hercegovini će živjeti samo…
11. Mar. 20240
Regija
DEMOGRAFSKA KATASTROFA: U susjednoj Hrvatskoj prošle godine se rodilo najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja...
01. Feb. 20240
Društvo
GDJE ĆE SARAJLIJE ZA 1. MAJ: Avioaranžmani rasprodani mjesecima unaprijed, neki će se ipak osloniti na “štek”
Prije 8 min0
Politika
DINKO GRUHONJIĆ O REZOLUCIJI O SREBRENICI: "Vučić, Vulin i Dodik nazivaju Srbe genocidnim narodom"
Prije 14 min0
Politika
SENAD HADŽIFEJZOVIĆ PITAO MILORADA DODIKA HOĆE LI SVOG SINA IGORA POSLATI U RAT: Ovo je njegov odgovor
Prije 18 min1
Politika
MILORAD DODIK OTVORIO KARTE: "Ne može neki Konaković da drži lekcije Aleksandru Vučiću. Bećirović želi da pokaže da je on neka Bosna, zato mi ne volimo Bosnu"
Prije 20 min7
Regija
DRAMA U BEOGRADU: Stala pred bivšeg pripadnika srpske paravojne formacije i upitala ga -"Reci mi gdje su kosti mog oca, odveo si ga pred mojim očima..."
27. Apr. 20243
Regija
STRAHOVITO NEVRIJEME U SUSJEDSTVU: Grad tukao satima, nanosi ledenica viši od 20 centimetara (VIDEO)
Prije 23h0
Regija
HLADAN TUŠ ZA VUČIĆA: Predsjednik Srbije tvrdi da ta zemlja ima najbolje borbene avione u regionu, ovo je prava istina…
26. Apr. 20242
Regija
VUČIĆ U NEW YORK, VUČIĆ IZ NEW YORKA: „Vrijeme je za novu blamažu predsjednika Srbije…“
27. Apr. 20244
trenutak ...
Komentari - Ukupno 1
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.