Pitanje odnosa ljudskog uma i tijela, koje je bilo tema mnogih mislioca, čini se da ima odgovor u samoj strukturi mozga. Znanstvenici tvrde da su sad otkrili da su dijelovi moždane regije, koji se nazivaju motorički korteks i koji upravljaju pokretima tijela, povezani s mrežom koja je uključena u razmišljanje, planiranje, mentalno uzbuđenje, bol i kontrolu unutarnjih organa, kao i s krvnim tlakom te brojem otkucaja srca.

Znanstvenici su identificirali prethodno nepoznati sistem unutar motoričkog korteksa (dio cerebralnog korteksa), koji se očituje u višestrukim čvorovima, koji se pak nalaze između područja mozga za koje se već zna da je odgovorno za kretanje određenih dijelova tijela (ruku, stopala i lica) i koje se uključuje pri istovremenom korištenju više različitih pokreta tijela. Taj je sistem nazvan somato-kognitivnom akcijskom mrežom ili SCAN, a znanstvenici su dokumentirali njegove veze s regijama mozga za koje se zna da pomažu u postavljanju ciljeva i planiranju akcija.

Utvrđeno je isto tako da ta moždana mreža odgovara regijama mozga koje su, kao što je prikazano u studijama koje su uključivale majmune, povezane s unutarnjim organima, uključujući želudac i nadbubrežne žlijezde, dopuštajući tim organima da mijenjaju razine aktivnosti, u iščekivanju izvođenja određene radnje. Sve to može objasniti fizičke reakcije poput znojenja ili ubrzanog otkucaja srca uzrokovanog već pukim razmišljanjem o budućem naporu, pojasnili su znanstvenici.

Motorički sistem mozga nije jedinstven

Pokazali smo u biti da ljudski motorički sistem nije jedinstven. Umjesto toga, vjerujemo da postoje dva odvojena sistema koji kontroliraju kretanje. Jedan je za izolirano kretanje vaših ruku, stopala i lica. Taj je sistem važan, na primjer, za pisanje ili govor, odnosno pokrete koji trebaju uključivati samo jedan dio tijela. Drugi sistem, SCAN, važniji je za integrirane pokrete cijelog tijela i više je povezan s područjima planiranja na visokoj razini u vašem mozgu, rekao je Evan Gordon, profesor radiologije s Medicinskog fakulteta Univerziteta Washington u St. Louisu i glavni autor studije objavljene u znanstvenom časopisu Nature.

Moderna neuroznanost ne uključuje nikakvu vrstu dualizma uma i tijela. To danas nije kompatibilno s poslom ozbiljnog neuroznanstvenika. Nisam filozof, ali jedna sažeta izjava koja mi se sviđa jest: 'Um je ono što mozak radi.' Zbroj bioračunalnih funkcija mozga čini um, kaže pak Nico Dosenbach, stariji autor studije i profesor neurologije na Medicinskom fakultetu spomenutog univerziteta.

Budući da se čini da sistem SCAN integrira apstraktne planove-misli-motivacije sa stvarnim pokretima i fiziologijom, to pruža dodatno neuroanatomsko objašnjenje zašto tijelo i um nisu odvojeni ili odvojivi, dodaje Dosenbach.

Revizija otkrića starih 90 godina

Znanstvenici su namjeravali upotrijebiti moderne tehnike snimanja mozga kako bi testirali utjecajnu mapu područja mozga koja kontroliraju kretanje i koju je prije 90 godina uspostavio neurokirurg Wilder Penfield. Njihova otkrića pokazala su da Penfieldova karta, ograničena tehnologijama njegova vremena, treba revizije.

Sistem SCAN je identificiran korištenjem preciznih slika kod sedam odraslih osoba kako bi se ispitale organizacijske funkcije mozga, a zatim je verificiran u većim skupovima podataka koji su u kombinaciji obuhvatili hiljade odraslih osoba. Daljnjim snimanjem SCAN je pronađen kod 11-mjesečne bebe i 9-godišnjaka, no znanstvenici su otkrili i da se SCAN još nije formirao kod novorođenčeta. Ta su opažanja potvrđena i u većim skupovima podataka o stotinama novorođenčadi i hiljadama 9-godišnjaka.

Navedeno istraživanje zapravo je pokazalo kako se o ljudskom mozgu može još puno toga naučiti, piše Reuters.