Američki znanstvenici sa Univerziteta Washington u St. Louisu, otkrili su da su ljudi koji su u klinici za spavanje dvije noći uzimali suvoreksant (suvorexant), koji je uobičajeni lijek za nesanicu, doživjeli lagani pad dva proteina amiloid-beta i tau, koji se nakupljaju u mozgu kod Alzheimerove bolesti. Iako je riječ samo o kratkoj studiji, koja uključuje malu grupu zdravih odraslih osoba, bio je to zanimljiv pokazatelj veze između sna i molekularnih markera Alzheimerove bolesti.

Poremećaji spavanja mogu biti rani znak upozorenja na Alzheimerovu bolest koji prethodi drugim simptomima, poput gubitka pamćenja i kognitivnog pada. Do trenutka kada se razviju prvi simptomi, razine abnormalnog amiloida-beta gotovo su na vrhuncu, tvoreći nakupine zvane plakovi koji začepljuju moždane stanice.

Sprečavanje krivog tumačenja

Autori studije misle da bi poticanje sna moglo biti jedan od načina za sprečavanje Alzheimerove bolesti, dopuštajući usnulom mozgu da se ispere od ostataka proteina i ostalih otpadnih proizvoda nakupljenih tijekom dana. Dok tablete za spavanje mogu pomoći u tom pogledu, bilo bi preuranjeno za ljude koji su zabrinuti zbog razvoja Alzheimerove bolesti da to protumače kao razlog da počnu uzimati suvoreksant svake večeri, upozorava Brendan Lucey, voditelj studije i neurolog iz Centra za medicinu spavanja Univerziteta Washington.

Spomenuto istraživanje, koje je objavljeno u znanstvenom časopisu Annals of Neurology, trajalo je samo dvije noći i uključivalo je 38 sudionika srednje životne dobi, koji nisu pokazivali znakove kognitivnog oštećenja i nisu imali problema sa spavanjem.

Nije idealno rješenje na duge staze

Ipak, korištenje tableta za spavanje tokom duljeg razdoblja nije idealno rješenje ni za one koji nemaju dovoljno sna, jer je prilično lako postati ovisan o takvim lijekovima. Tablete za spavanje također mogu uljuljkati ljude u pliće napade sna, umjesto u faze dubokog sna. To bi moglo biti problematično jer su ranija istraživanja Luceya i njegovih kolega otkrila vezu između manje kvalitetnog sna i povišenih razina tau zapetljanja i amiloid-beta proteina.

U novoj studiji, Lucey i kolege željeli su vidjeti može li poboljšanje sna uz pomoć tableta za spavanje smanjiti razine tau i amiloid-beta u cerebrospinalnoj tekućini koja ispunjava prostor oko mozga i leđne moždine. Prijašnja istraživanja pokazuju da čak i samo jedna noć poremećenog sna može uzrokovati porast razine amiloida beta.

Tok istraživanja i opažanja

Grupa dobrovoljaca u dobi od 45 do 65 godina primila je jednu od dvije doze suvorexanta ili placebo pilulu, sat vremena nakon što su znanstvenici prikupili mali uzorak njihove cerebrospinalne tekućine. Uzorke su nastavili skupljati svaka dva sata, tokom 36 sati, dok su sudionici spavali te tokom sljedećeg dana i noći, kako bi izmjerili kako se mijenjaju razine proteina u toj tekućini.

Otkrili su da nije bilo razlika u spavanju između grupa, ali da su koncentracije amiloida beta ipak bile smanjene za između 10 i 20 posto s dozom suvorexanta koja se obično propisuje za nesanicu, u usporedbi s placebom. Viša doza suvorexanta također je trenutno smanjila razine hiperfosforiliranog taua, modificiranog oblika tau proteina povezanog sa stvaranjem tau zapleta i staničnim smrću. Taj je učinak ipak bio vidljiv samo kod nekih oblika taua, dok su koncentracije taua porasle unutar 24 sata od uzimanja tablete za spavanje.

Ako možete smanjiti tau fosforilaciju, potencijalno bi bilo manje stvaranja zapetljanja i manje smrti neurona, pojašnjava Lucey. No, sve to ovisi o tome koliko znanost razumije uzrok Alzheimerove bolesti.

Vodeća znanstvena teorija koja kaže da abnormalne nakupine proteina pokreću Alzheimerovu patologiju, u posljednje je vrijeme došla pod intenzivan nadzor, nakon desetljeća istraživanja usmjerenih na snižavanje razine amiloida koja nisu pretočena u nijedan koristan lijek ili terapiju, koja zapravo sprečava ili usporava bolest. To je potaknulo znanstvenike da preispitaju kako se razvija Alzheimerova bolest.

Sve je više dokaza koji povezuju poremećaje spavanja s Alzheimerovom bolešću, bolešću za koju ne postoje lijekovi. Lucey kaže da su poboljšanje higijene spavanja i traženje tretmana za probleme sa spavanjem kao što je apneja razumni pristupi poboljšanju općeg zdravlja mozga u bilo kojoj dobi.

Nadam se da ćemo na kraju razviti lijekove koji iskorištavaju vezu između sna i Alzheimerove bolesti kako bi spriječili kognitivni pad. No nismo još u potpunosti došli do toga, kaže Lucey, piše Science Alert.