Vjerujem da bi za opoziciju, ne računajući manjinske partije, najbolje bilo da na vanredne parlamentarne izbore ide u dvije kolone - jednu u kojoj bi bile DPS, SDP i SD, a druga lista da bude sastavljena od subjekata i pojedinaca koji nikad nisu bili dio ove tri nekada vladajuće partije. Obje liste treba da budu jasno građanske, proevropske i prozapadne predvođene od novih, uglednih pojedinaca koji nisu bili na funkcijama u ovim partijama - ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring, dodajući da ukoliko se, ipak, ne budu mogle napraviti dvije dobre liste, onda je bolje napraviti jednu kvalitetnu.

Vujović je, komentarišući to što suverenističke partije mjesec i po prije izbora još ne znaju da li će zajedno ili samostalno nastupiti na izborima, kazao da je „procrnogorski blok spor u reakcijama“, da DPS mora da „smogne snage“ da kaže „spornim kadrovima“ da treba da odu i da od toga zavisi uspjeh partije na izborima, a da SDP i SD treba da „porade na stvaranju koalicionih aranžmana“ kako bi smanjile rizik da im se raspu glasovi i da ostanu ispod cenzusa.

"Političke partije se suočavaju sa dva veoma snažna problema. Jedan od njih je potrošenost političkih elita. I to se ne odnosi samo na one koji su decenijama na visokim pozicijama u vladajućim ili i u opozicionim partijama, već i na one koji su to značajno kraće. Intenzitet političkih dešavanja je dramatično veći u Crnoj Gori nego u drugim stabilnim parlamentarnim demokratijama. Mogli bismo reći da Crna Gora iskusi kritičnih događaja u politici u jednoj godini koliko neke stabilne demokratije u pet ili deset godina. Dubina podjela u društvu, spoljno miješanje u izborni i politički proces, intenzivne kampanje diskreditacije protivnika, neobjektivno izvještavanje medija, brojne afere kriminalnog karaktera, revanšizam, zloupotrebe ovlašćenja, otvoreno nepoštovanje zakona, veliki broj kompromitovanih političara koji i dalje dominiraju političkom scenom, čine da se birači brzo zasite političke ponude", kaže Vujović.

Ocijenio je da se suočavamo sa trendom gdje će i jedan četvorogodišnji mandat biti dovoljan da birači vide političara kao potrošenog.

"Stoga ne čudi kako je vladajuća koalicija za svega dvije i po godine izgubila skoro polovinu birača. Kao što ne čudi ni da su opozicione partije suočene sa sličnim velikim osipanjem podrške. Birači jednostavno žele responzivniji odnos partija, inoviranje političke ponude, brže zamjene potrošenih kadrova", istakao je Vujović.

Prema njegovim riječima, na političkom polu prosrpskih partija to su ranije shvatili i stoga je, kako je kazao, stalno u toku proces inoviranja političke ponude.

"Novi politički subjekti, sa ogromnim brojem novih lica privlače podršku razočaranih birača, te se uspijeva zadržati kritična podrška birača toj politici, iako to i nije motivacija onih koji glasaju", istakao je Vujović.

Poručio je da je procrnogorski blok spor u reakcijama, te i kad ih ima, kako je rekao, te reakcije su uvijek zakašnjele, neubjedljive.

"Najbolji primjer je odnos prema evropskim integracijama. U situaciji kada je vladajuća koalicija potpuno blokirala proces evropskih integracija, te izgubila povjerenje evropskih partnera, opozicija i dalje drži na poziciji predsjednika Odbora za evropske integracije Branimira Gvozdenovića. I onda se postavlja legitimno pitanje da li je Gvozdenović najbolje što DPS može ponuditi kada je riječ o evropskim integracijama. Govorimo o pitanju gdje skoro 80 odsto građana Crne Gore podržava njeno članstvo u EU", istakao je Vujović.

Ocijenio je da je puno propuštenih šansi opozicije u situaciji kada nasuprot sebe ima vlast koja je sistem dovela do raspada, koja ne uspijeva makar u jednoj oblasti ponuditi uspješne politike.

"Strategija „zamijenićemo sporne kadrove kroz kandidatsku listu“ je prespora, zbunjujuća. Izostala je politička poruka da ti ljudi treba da odu. Postavlja se legitimno pitanje ako je predsjednik DPS-a osjetio odgovornost nakon poraza na predsjedničkim izborima i podnio ostavku, što oni, koji su svojim ostankom u partiji i u poslaničkom klubu više doprinijeli padu podrške DPS-u nego doskorašnji predsjednik, rade i dalje na tim pozicijama. Samo usporavaju i sprečavaju da se stvarne promjene dese i ponovo narušavaju šanse da se na parlamentarnim izborima obezbijedi dobar rezultat. DPS treba da smogne snage i da kaže ovim ljudima da je vrijeme da odu. Od toga zavisi i uspjeh na izborima. Da li će birači povjerovati da su oni otišli. A da bi povjerovali, poruka treba da bude dovoljno jasna i glasna", istakao je Vujović.

Na pitanje koja je najbolja opcija za suverenističke partije za vanredne parlamentarne izbore, Vujović je kazao da je to izlazak u dvije kolone.

"Vjerujem da bi za opoziciju, ne računajući manjinske partije, najbolje bilo da ide u dvije kolone. Jednu u kojoj bi bile DPS, SDP i SD, a druga lista sastavljena od subjekata i pojedinaca koji nikad nijesu bili dio ove tri nekada vladajuće partije. Obje liste treba da budu jasno građanske, proevropske i prozapadne, predvođene od novih, uglednih pojedinaca koji nijesu bili na funkcijama u ovim partijama. Ponuda biračima mora biti atraktivna, inovirana, da uliva povjerenje. Imati nova lica na listi ne znači da to treba da budu pojedinci za koje svi znamo da će podnijeti ostavke odmah nakon izbora, jer njihove karijere, recimo u inostranstvu, isključuju mogućnost poslaničkog rada. Građanima je potrebno da glasaju za one koji će se u parlamentu boriti za njihove vrijednosti", istakao je Vujović.

On, međutim, kaže da je veliko pitanje da li se može napraviti druga građanska lista koja bi mogla da ostvari dobar rezultat u kratkom periodu.

"Ja nisam optimista ako izbori ipak budu održani 11. juna. Ako ne mogu napraviti dvije dobre liste, onda je bolje da naprave jednu dobru nego dvije prosječne ili loše liste", istakao je Vujović.

Prema njegovim riječima, ono što opterećuje ovaj koncept je pitanje što će se dešavati poslije izbora sa građanima na listi.

"Da li su oni nosioci „partijskih“ mandata ili su nukleus nekog građanskog kluba. To je rizik i za partije. Posebno kada je riječ o finansiranju iz budžeta. Građanski koncept lista je bolji za privlačenje birača, ali nosi rizike za partijske interese. S druge strane, ako građanski kandidati treba samo da „pozajme“ ugled partijama, to ih destimuliše da se uključe. Upravo je i ovo najveći problem ovog modela i razlog zašto ugledni pojedinci oklijevaju da se uključe u ovakve inicijative", istakao je Vujović.

Komentarišući mogućnost samostalnog nastupa suverenističkih partija, od kojih je SDP ranije donijela odluku da će sama na izbore, Vujović je poručio da eventualni samostalni nastupi nose puno rizika za SDP i SD.

"U ovom trenutku im ne bih savjetovao samostalni nastup. Moraju poraditi na stvaranju koalicionih aranžmana, te smanjiti rizik da im se raspu glasovi, a oni ostanu ispod cenzusa", istakao je Vujović.

On je kazao da je opoziciji, ako i dalje ostane u opozicionim klupama, potrebna zajednička platforma, ali i da bi izbori mogli da otvore veći prostor za politička djelovanja i postizborna koaliranja.