Na današnji dan prije 20 godina (19. oktobra 2003. godine) preminuo je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Pristao je na potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma iako je mislio da to nije dobro rješenje za BiH.

- Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste, u svijetu kakav jeste, bolji mir se nije mogao postići, riječi su koje svi pamte.

 25. maja 1990. godine Izetbegović sa grupom istomišljenika osniva Stranku demokratske akcije (SDA). Programski ciljevi Stranke predviđali su afirmaciju univerzalnih vrijednosti slobode, demokratije, jednakosti i ljudskih prava te tržišne privrede i pozitivnih funkcija socijalne države.

Na prvim demokratskim izborima 18. novembra 1990. SDA je odnijela ubjedljivu pobjedu: od 240 poslaničkih mjesta u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine, SDA je osvojila 86 mandata, a u sedmočlanom Predsjedništvu, tri člana su bili kandidati SDA. Izetbegović je postao Predsjednik predsjedništva BiH iako je za tu funkciju izabran poslije rata presuđeni ratni zločinac Fikret Abdić. On se povukao da bi Izetbegović bio predsjednik Predsjedništva BiH.

Alija Izetbegović rođen je 1925. godine u Bosanskom Šamcu u uglednoj begovskoj porodici. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Tokom agresije na BiH bio je vrhovni komadant Armije BiH. 

O tome ko je i kakav je bio Alija Izetbegović ostaće zapamćena izjava Richarda Holbrookea, tvorca Dejtonskog sporazuma: “Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine.“ 

"Alija Izetbegović bio je čovjek koji je svim svojim bićem, dušom i tijelom, mrzio samu ideju rata. Ali kada je došao trenutak da bude uvučen u rat zbog same agresije, zbog potrebe da spasi svoj narod, ne samo da je ušao u rat nego je izašao kao pobjednik. Ta ideja mudrog čovjeka, čovjeka od knjige, vjernika, koji je prisiljen ratovati i koji to čini uspješno, ispunjavajući svoju dužnost i koji pri tome još izlazi kao pobjednik je za mene jedna od najdirljivijih ideja općenito", izjavio je jednom prilikom francuski intelektualac Bernard Henry-Lévy.

Ipak zamjera mu se da je 1993. godine bio spreman popustiti bošnjačkim nacionalistima koji su sanjali muslimansku državu bez obzira koliko imala veliki teritorij, što je hrabrim istupom spriječio tadašnji član Predsjedništva BiH Nijaz Duraković.

Osim toga tokom rata je napravljena i čistka nebošnjačkih generala što će kasnije uticati na sveukupnu sliku rata, ali i Armije BiH.

Teške optužbe na njegov račun iznio je i Hakija Meholjić tvrdeći da je bošnjačko rukovodstvo žrtvovalo Srebrenicu u kojoj se desio genocid.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Iste godine doživio je infarkt, oporavio se i nastavio raditi još četiri godine. Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.