Narodna skupština RS-a ovog četvrtka će u nove pohode na usvajanje zakona po mjeri Vlade RS-a, Milorada Dodika i njegovih pristalica. Pred zastupnicima set zakona o imunitetu i referendumu. Prvim štite funkcionere i od krivičnog zakona i od OHR-a, drugim brišu prag kojim je definirano da na referendum mora izaći više od 50 posto birača s pravom glasa. Novim prijedlogom, ukupna izlaznost, kolika god bila, ne dovodi u pitanje validnost referenduma. E sad je pitanje - donosi li zakon o referendumu i neki novi referendum u RS-u?

U skupštinsku proceduru dolazi kao prijedlog narodnih poslanika, a ne Vlade, ali s veoma značajnom izmjenom. Novina u odnosu na postojeći Zakon o referendumu je da će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina upisanih glasača u birački spisak. Da li će on u skorije vrijeme biti i raspisan, u redovima vladajućih stranaka nisu htjeli da preciziraju.

„Nemamo zakon o gatanju i kladionicu o tome šta je kome palo na pamet. Na referendumu je trebalo da bude 50 posto upisanih i trebalo je za validnost da bude natpolovična većina od upsanih. Ne postoji takav referendum da u RS-u danas izađe 650.000 ljudi, a da bi bio validan treba 630.000 za“, rekao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a (US).

U opozicionim redovima bili su iznenađeni kada su vidjeli da će se ova tačka naći na dnevnom redu, jer nije bila planirana u radu Narodne skupštine za ovu godinu.

„Koliko se meni čini naprvu, ne mogu uopšte da se sjetim da je privukao meni pažnju prilikom izrade i usvajanja Plana rada programa NSRS-a da je takav zakon bio predviđen, jer bi privukao pažnju prilikom same rasprave“, kaže Vukota Govedarica, predsjednik Kluba poslanika SDS u NSRS-u.

U PDP-u kažu da je vlast RS-a u protekle dvije decenije previše puta potrošila riječ referendum, da je riječ o novim političkim igrama, ali i da je pokazatelj da građani ne bili zainteresovani da glasaju na referendumskim pitanjima, koji su za skupštinu ionako neobavezujući.

“Kada se govori i o nekim životnim pitanjima, znamo da je izlaznost preniska. S obzirom na to da je 21. vijek i da smo u društvu gdje politika kreira sve sfere života, zaista je velika nezainteresovanost za učešće u izbornom procesu”, navodi za FTV Mirna Savić Banjac, poslanik PDP-a u NSRS-u.

Politički analitičari upozoravaju da cilj novog zakona nije u potpunosti demistifikovan i otkriven u javnosti, kao i da se bauk referenduma uvijek pojavi kod dijela javnosti i predstavnika međunarodne zajednice, s obzirom na česte izjave predstavnika RS-a o samostalnosti. Težište je, za sada, samo na izlaznosti.

„Može se u konačnici desiti jedna vrlo opasna stvar da o vrlo važnim stvarima odluka na referendumu bude donesena voljom manjine“, upozorava politička analitičarka Tanja Topić.

Vraćanje referenduma u fokus javnosti dolazi sedam godina nakon što je održan referendum o danu RS-a, koji je Ustavni sud proglasio neustavnim. Iako se više od 99 posto građana koji su izašli na referendum pozitivno izjasnilo o 9. januaru kao danu RS-a, sam referendum su kasnije entitetske vlasti prozvali anketom.