Posljednji samit globalne elite, kako neki nazivaju Svjetski ekonomski forum u Davosu, održan je u, kako je priznao i sam organizator Borge Brende, “najsloženijem geopolitičkom i gospodarskom kontekstu u posljednjih nekoliko desetljeća“. Zvanična tema bila je “Ponovna izgradnja povjerenja”, a razgovaralo se i o dva aktivna rata, u Ukrajini i Gazi, napetostima između Sjedinjenih Država i Kine oko Tajvana, napadima u Crvenom moru, ali i o klimatskim promjenama, vještačkoj inteligenciji, cayber sigurnosti i dezinformacijama koje mogu “potkopati legitimitet novoizabranih vlada”. Na sastanku su učestvovali najmoćniji i najjači, oni koji donose odluke i koji mogu uticati na promjene. Pred održavanje foruma u Davosu mladi švicarski socijalisti pozvali su na proteste zbog zatvorenog sastanka moćnih i bogatih koji i “snose odgovornost za krize i ratove“.

Piše: Dženana Karup Druško

Većina učesnika foruma u Davosu smatra da će geopolitika i u naredne tri godine podsticati nestabilnosti u globalnoj ekonomiji i na berzama, povećavati lokalizaciju, te dodatno ojačati geoekonomske blokove i proširiti jaz između Sjevera i Juga. Kao nova snaga za ekonomiju i društvo istaknuta je vještačka inteligencija iako je upravo u Davosu ona, uz društvenu polarizaciju, dovedena u kontekst dezinformacija i misinformacija, odnosno opasnost za legitimne vlade, dok svjedočimo da upravo oni koji zagovaraju njenu primjenu otpuštaju hiljade ljudi, čime se nesumnjivo povećavaju profiti i statistika, ali u korist bogatih.

Polovicu svjetskoga bogatstva drži osam ljudi

Brojni ekonomisti ističu da će vještačka inteligencija više koristi ekonomijama s visokim prihodima, ali da bi ona mogla biti ključ za “povećanje produktivnosti bez gubitka posla“, kako je naveo profesor finansija na poslovnoj školi Univerziteta u Čikagu Raghuram Rajan. S druge strane forum u Davosu su pratile i informacije iz istraživanja ekonomista po kojima se globalna ekonomija suočava s godinom slabih izgleda za rast uz neizvjesnosti koje proizlaze iz geopolitičkih sukoba, teških uslova finansiranja, ali i razornog utjecaja umjetne inteligencije.

Studija WEF-a (Svjetski ekonomski forum)o “kvalitetu“ ekonomskog rasta u 107 ekonomija pokazala je da većina zemalja raste na načine koji nisu ni ekološki održivi ni socijalno inkluzivni. Po Saadii Zahidi, generalnoj direktorici Svjetskog ekonomskog foruma, “ponovno pokretanje globalnog rasta bit će od suštinskog značaja za rješavanje ključnih izazova, ali sam rast nije dovoljan“.

Forum je održan u godini u kojoj će pola svjetske populacije izaći na izbore, i u trenutku kad države duguju dosad rekordnih 88,1 biliona dolara (što je ekvivalent skoro godišnjoj svetskoj ekonomskoj proizvodnji), među kojima su i velike ekonomije što vlade čini još manje sposobnim da odgovore na finansijske krahove, pandemije, ratove, a tu je i sve veća “zabrinutost zbog stalne krize troškova života”, kako je spomenuto u Davosu.

Nevladina organizacija Oxfam povodom ovogodišnjem foruma u Davosu objavila je izvještaj po kome je “ekonomska nejednakost dosegnula krajnju i opasnu razinu“, dok se imovina milijardera udvostručila a njihov broj raste. S druge strane, ekstremno se povećava broj siromašnih dok zabrinjavajuće nestaje srednja klasa.

Izvršna direktorica ove organizacije Gabriela Bucher upozorila je da “krajnja koncentracija bogatstva potkopava gospodarski rast, korumpira političare i medije, nagriza demokraciju i produbljuje nejednakost”. Po Oxfamu je svaki milijarder neuspjeh javne politike i pozvali su na njihovo oporezivanje kako bi se broj milijardera do 2030. godine prepolovio.

Prema podacima Oxfama polovicu svjetskoga bogatstva drži osam ljudi – šestorica Amerikanaca i po jedan Španjolac i Meksikanac. Vlasništvo najsiromašnijih 3,6 milijardi ljudi, što je skoro polovica čovječanstva, jednako je vlasništvu osnivača Microsofta Billa Gatesa, osnivača i vlasnika Inditexa Amancia Ortege, industrijalca i investitora Warrena Buffetta, šefa telekomunikacijskoga giganta Carlosa Slima Helia, osnivača Amazona Jeffa Bezosa, osnivača Facebooka Marka Zukerberga, osnivača Oraclea Larry Ellisona, te vlasnika i osnivača Bloomberga Michaela Bloomberga. Iz Oxfama ističu da je upravo jaz između bogatih i siromašnih odgovoran za rast nezadovoljstva tradicionalnim politikama širom svijeta.

Strah od rata

Teme sastanaka u Davosu, uz već pomenute, “Postizanje sigurnosti i suradnje u podijeljenom svijetu“, “Stvaranje rasta i radnih mjesta za novu eru“, “Umjetna inteligencija kao pokretačka snaga za ekonomiju i društvo“, “Dugoročna strategija za klimu, prirodu i energiju“… potvrđuju da “veliki“ znaju sve probleme s kojima se svijet susreće, ali nažalost nismo čuli (i nema) rješenja za njih.

Istovremeno u danima prije i nakon foruma u Davosu građanima su upućena više no zabrinjavajuća upozorenja pojedinih evropskih ministara da se pripremaju za – rat. Tako je švedski ministar civilne odbrane Carl-Oskar Bohlin, zemlje koja 200 godina nije ratovala, izdao upozorenje građanima: “Tješiti se da smo nacija mira postalo je opasnije nego ikad. Mnogi su to rekli prije mene, ali dopustite mi da to učinim u službenom svojstvu, potpuno jasno: moglo bi doći do rata u Švedskoj.“ Njegovim upozorenjima pridružio se njemački ministar odbrane Boris Pistorius koji je njemačkim građanima rekao da “mir i sloboda koje je većina Evrope uživala decenijama, više nisu nepobitna sigurnost“ i “moramo postati sposobni za borbu“. Dok je general britanske vojske Patrick Sanders upozorio građane Velike Britanije da moraju biti spremni za rat, jer se kriza iz Ukrajine može preliti na ostatak Evrope zbog čega, po njemu, Velika Britanija mora obučavati građane za vojne scenarije u budućnosti.

Jesu li militarizacija svijeta i upozorenja na ratova odgovor na nemanje rješenja za narušavanje globalne sigurnosti i ekonomske krize?

Već nekoliko godina, i prije kriza u cronomorskom regionu, Bliskom istoku i Crvenom moru, brojni eksperti za sigurnost, kao i izvještaji NATO-a i EUROPOL-a, te sigurnosnih institucija Evropske unije, Sjedinjenih Američkih država, Velike Britanije, Kanade, Njemačke, Francuske, Italije… upozoravaju da su najveći izazovi za sigurnost globalni problemi – migracije, nedostaci životnih resursa, promjena klime, povećanje svjetskog nataliteta posebno u velikim gradovima, pandemije, ali i tehnološka dostignuća koja zamjenjuju rad čovjeka (uz transhumanizam i biokonzervatizam), umjetna inteligencija, digitalno društvo, razvoj Interneta, cyber napadi… i da su to problemi koji dovode u opasnost i velika demokratska društva. Uz upozorenja pojedinih stručnjaka da slijedi borba za resurse, među kojima je i voda (neophodna ne samo ljudima nego i za funkcioniranje vještačke inteligencije i to u velikim količinama).

Tihi političari i glasni topovi

Baveći se političkim i društvenim trendovima u kontekstu budućnosti globalne sigurnosti – kroz predviđanja sigurnosti i odbrane od strane Atlantskog saveza, Evropske unije i raznih zvaničnih tijela povezanih s ministarstvima odbrane Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Španije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država, kroz fokus na političke i društvene trendove koji utiču na pitanja odbrane i vojske – Javijer Jordan je još 2017. godine kao eventualne sigurnosne probleme vidio rivalstvo među velikim silama u kome nije isključen oružani sukob, naoružane nedržavne aktere ojačane novim tehnologijama, globalnu konkurenciju za prirodne resurse, ekstenzivne demografske neravnoteže i migracione tokove, globalne rizike povezane sa krhkim državama, dok u pogledu evropske unutrašnje politike identificira sljedeće trendove: starenje stanovništva, izazove povezane s integracijom imigranata, te osnaživanje mreža zasnovanih na interesima i identitetima. Klimatske promjene će, po Jordanu, vjerovatno zaustaviti proizvodnju hrane u mnogim regijama, povećavajući cijene, nestabilnost tržišta i, kao rezultat, rizik od protesta, nereda i socijalnih nemira.

EUROPOL je u svom izvještaju iz 2022. godine upozorio na nove trendove koji predstavljaju izazove za evropsku sigurnost: tehnološkom i naučnom napretku suprotstavljaju se ljevičarski i anarhistički ekstremistički krugovi; nasilne desničarske ekstremističke ideologije  su usmjerene isključivo na nacionalizam, rasizam, ksenofobiju i/ili srodnu netoleranciju, i hrane se raznim subkulturama mržnje, koje se obično bore protiv različitosti u društvu i jednakih prava manjina. Osnovni koncept desnog ekstremizma je supremacizam ili ideja da je određena grupa ljudi koji dijele zajednički element (naciju, rasu, kulturu, itd.) superiorna u odnosu na sve druge narode.

Nažalost o ovim problemima nismo čuli da se raspravljalo u Davosu, a što političari postaju tiši, i bez rješenja, topovi postaju glasniji.

GLOBALNA ELITA IZ DAVOSA NEMA RJEŠENJA ZA GLOBALNU SIGURNOST: Jesu li pozivi građanima švedskog, njemačkog i britanskog ministra odbrane da se pripremaju za rat odgovori na nemoć političara da pronađu rješenja za ekonomsku krizu i sigurnost? je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj GLOBALNA ELITA IZ DAVOSA NEMA RJEŠENJA ZA GLOBALNU SIGURNOST: Jesu li pozivi građanima švedskog, njemačkog i britanskog ministra odbrane da se pripremaju za rat odgovori na nemoć političara da pronađu rješenja za ekonomsku krizu i sigurnost? je isključiva odgovornost Slobodne Bosne i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.