Meteorolozi najavljuju kako nas s utorka na srijedu očekuje nagla promjena vremena. Uz vjetar i kišu predviđaju drastičan pad temperature od 10 stepeni Celzijevih. Sve to može utjecati na zdravstveno stanje pojedinaca, osobito osjetljivijih ljudi i onih koji već imaju hronične bolesti. Zato je važno na vrijeme se pripremiti i zaštititi od nepovoljnog utjecaja vremena.

Ljekari kažu kako im se u ordinacije prilikom značajne promjene vremena obično javljaju ljudi sa tipičnim simptomima kao što su osjećaj mučnine, depresija, vrtoglavica, glavobolja, migrena, visok ili nizak krvni pritisak te opća tjelesna slabost i neobjašnjiv umor. Nagađaju da je razlog tome češći boravak u zatvorenim prostorima, zbog čega je sposobnost aklimatizacije tijela smanjena.

Pri promjeni vremena, dodaju, posebno za vrijeme oluje ili jakog vjetra, u atmosferi dolazi do stvaranja više pozitivnih iona koji nepovoljno djeluju na organizam. Ljudi će primijetiti česte promjene raspoloženja i razdražljivost. Može doći do pogoršanja stanja kod hroničnih bolesnika. Simptomi se javljaju od 24 do 48 sati prije vremenske promjene, a mogu se manifestirati oko dan ili dva.

U tim situacijama ne valja posezati za kućnom apotekom i nasumično uzimati lijekove, nego hronični bolesnici moraju nastaviti s redovitom terapijom, a u slučaju da im ne pomaže, mogu se kao i ostali, konzultirati sa svojim ljekarom porodične medicine. Usto, stručnjaci preporučuju alergičarima pravodobno uzimanje lijekova jer bi u zraku mogla biti povećana razina alergena. Oboljeli od alergije o koncentraciji peludi u zraku mogu se informirati na raznim aplikacijama.

Dramatične promjene vremena dodatno povećavaju podražaj vegetativnog sistema, a to sve utječe na razne bolesti. Dodatno, visoke temperature uzrokuju širenje krvnih žila kako bi se organizam uz termoregulaciju bolje rashladio, dok naglo zahlađenje vodi do naglog stezanja i sužavanja krvnih žila. Ljekari upozoravaju kako je to posebno opasno kod ljudi koji imaju probleme s visokim krvnim pritiskom, a već oštećene žile se radi takve promjene dodatno oštećuju.

Osim na kardiološke pacijente, naglo zahlađenje posebno utječe na dijabetičare, kojima je tokom hladne fronte puno teže kontrolirati razine šećera u krvi, te na ljude koji imaju tegobe s plućima. Glavobolje i bolovi u sinusima su više izraženi tokom hladnijeg vremena, kao i češći poremećaji u radu imunološkog sistema te sklonost prehladama i infekcijama, osobito upala uha, zbog povećane vlage u zraku.

Vlaga u kombinaciji s promjenama pritiska može rezultirati i bolovima u kostima i zglobovima, a ako se uz sve ove vremenske neprilike pojavi i vjetar, mogao bi prouzročiti napadaje migrene. Kad zrak postane hladan, teže je disati. Hladan i suh zrak može iritirati dišne puteve i prouzročiti dodatne tegobe ljudima koji već imaju problema s disanjem zbog astme ili hronične opstruktivne bolesti pluća. Zato se svakako utoplite i izbjegavajte vježbanje ili veći fizički napor na otvorenom ili makar dok se vremenske prilike ne smire.

Iako sve češće nagle promjene vremena utječu na mnoge, kod većine oni neće izazvati nikakve tegobe ni posljedice.