Astronomi već više od deset godina tragaju za izvorom brzih radijskih izboja. Dosad su otkrili na tisuće takvih signala, iako su tek nekolicinu uspjeli točno odrediti.

Ti su bljeskovi stotine milijuna puta energetski intenzivniji od Sunčevih, ali traju tek nekoliko milisekundi i mogu pristići iz bilo kojeg smjera, pa istraživačima često promaknu.

Zbog toga su dosad locirana tek četiri izvora. Sad je pronađen i peti, u obližnjoj galaksiji koja je prilično nalik našoj Mliječnoj stazi, o čemu je objavljen i članak u časopisu Nature. Znanstvenici se nadaju kako će im to pomoći u otkrivanju više pojedinosti o okruženju u kojima nastaju, kao i kako do njih uopće dolazi.

Novootkriveni izvor FRB ​180916 udaljen je pola milijarde svjetlosnih godina od Zemlje, znatno bliže od dosad pronađenih. Preciznije, sedam puta je bliži od drugog ponavljajućeg izboja koji je dosad registriran.

Otkriće je, doduše, otvorilo više novih pitanja nego što je ponudilo odgovora na postojeće. Prvi od izboja pristigao je iz sićušne galaksije sačinjene od metala i novostvorenih zvijezda, zbog čega je nastala pretpostavka kako su rezultat posebne vrste zvijezda koje je moguće pronaći tamo.

Ali, takvih zvijezda nema u novopronađenoj galaksiji pa znanstvenici moraju pronaći drugo moguće objašnjenje nastanka radijskih izbora. Jedna od mogućih opcija je da ne postoji jedan već više mogućih načina kako se to događa, piše Independent.

(Tportal)