Politika
PROPALA TAJNA OPERACIJA U LONDONU: Dodikovi lobisti stigli do Karen Pierce, ali sankcije ostaju na snazi
Prije 10 min0
Hoće li Zoran Milanović ili ne vratiti bistu Josipa Broza Tita na Pantovčak i je li Tito osoba kojoj je mjesto u Uredu predsjednika Republike Hrvatske? O tomee su za Net.hr govorili Ivo Banac, Hrvoje Klasić, Ante Nazor i Tvrtko Jakovina
Društvo
10. Jan. 2020 10. Jan. 2020
0
Dok se čeka inauguracija novoizabranog predsjednika Republike Zorana Milanovića i njegovo useljavanje u službenu rezidenciju na Pantovčaku, javnost se bavi nagađanjima o tome kakvu će Milanović imati kohabitaciju – tvrdu ili meku – s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, ko će mu biti savjetnici, ali i pitanjem hoće li u Ured predsjednika vratiti bistu Josipa Broza Tita. Podsjetimo, Titovu bistu, rad slavnog kipara Antuna Augustinčića, otamo je maknula još uvijek aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a to je bilo jedno od njezinih predizbornih obećanja u kampanji 2014. godine.
Sredinom marta 2015. godine Grabar Kitarović je predala umjetnička djela i ostale artefakate iz zaostavštine Josipa i Jovanke Broz iz Predsjedničkih dvora na korištenje Muzejima Hrvatskog zagorja. “Tito je bio diktator”, kazala je tada Grabar Kitarović objašnjavajući svoj čin koji je naišao na podijeljene reakcije javnosti.
Titova bista nalazila se u Uredu predsjednika za vrijeme Franje Tuđmana u devedesetima i u vrijeme oba mandata Stjepana Mesića od 2000. do 2010. godine, a zadržao ju je i Ivo Josipović koji je tamo stolovao do 2015. godine. Često se kao protuargument zahtjevima političke desnice da se Tita simbolički izbaci iz javnog prostora, a time i s Pantovčaka, isticala činjenica da sâm Tuđman tokom devedesetih to nije učinio, kao što nije dopuštao niti preimenovanje Trga maršala Tita u Zagrebu. Nakon što je Grabar Kitarović “detitoizirala”, a time dijelom i detuđmanizirala Pantovčak, tamo su ostale biste kralja Tomislava, Ivana Mažuranića, Alojzija Stepinca, Ruđera Boškovića, Ante Starčevića, Stjepana Radića i Franje Tuđmana. Pobjedom SDP-ovog kandidata Milanovića na predsjedničkim izborima, počela se razmatrati mogućnost povratka Titove biste u Ured predsjednika RH.
Sam Milanović rekao je kako o tome ne razmišlja, a bi li Milanović trebao povući taj potez te zaslužuje li Tito simbolično mjesto na Pantovčaku, Net. hr je upitao ugledne hrvatske povjesničare Hrvoja Klasića, Ivu Banca, Tvrtka Jakovinu i Antu Nazora.
Hrvoje Klasić
“Najprije trebamo poći od toga zašto je bista Josipa Broza Tita bila postavljena na Pantovčaku. Ona je tamo bila isključivo zbog želje Franje Tuđmana koji je, stavljajući Titovu bistu uz biste Radića i Starčevića, htio pokazati kakvu Hrvatsku, ali i kakav HDZ želi. A želio je spojiti sve najbolje od Starčevićevog inzistiranja na hrvatskom državnom pravu i idejama Francuske revolucije, Radićevog republikanstva te najboljega što je dala hrvatska ljevica. Tuđman se nikada nije htio odreći onog najboljeg od hrvatske ljevice, što ne znači da nije kritzirao i sve ono najgore od nje. Čin predsjednice Grabar Kitarović bio je jedan od važnijih činova detuđmanizacije i otklona od originalnog nastojanja Franje Tuđmana da se uvažavaju i iskustva ljevice. Primjerice, u govoru na Prvom općem Saboru HDZ-a 1990. godine on niti jednom riječju nije spomenuo demokršćanstvo, ali je u nekoliko navrata spomenuo zasluge hrvatske ljevice i Josipa Broza Tita.
Što se vraćanja Titove biste tiče, prepustio bih Milanoviću taj simbolički čin. Mimo toga, nadam se i vjerujem da će (Milanović) biti dosljedan i nedvosmislen u obrani vrijednosti antifašizma, ali i vrijednosti hrvatske ljevice 20. stoljeća te time pokazati koliko je Grabar Kitarović bila loša u suočavanju s prošlošću. Ne samo da je svojim postupcima, uključujući i micanje Titove biste, dovela u pitanje ovdašnju antifašističku i ljevičarsku tradiciju, nego je ponekad ulazila u revidiranje pa čak i slavljenje nekih događaja i ličnosti iz perioda NDH. U tom smislu, mislim da je vraćanje ili nevraćanje biste puno manji problem u cijeloj priči”, kazao je dr. sc. Hrvoje Klasić, vanredni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Ivo Banac
“Vraćanje biste Josipa Broza na Pantovčak ne bi bilo dobro. No, također sam siguran da Zoran Milanović to neće učiniti jer i sam vidi da bi to unijelo nove podjele, što mu u ovom trenutku ne treba. Osim toga, on je upotrijebio jednu vrlo znakovitu definiciju, rekavši da Predsjednički dvori nisu muzej. I doista, kada bismo od mjesta gdje predsjeda šef države napravili muzej, morali bismo biti izuzetno selektivni u svemu onome što bismo trebali predstaviti. A što se tiče tvrdnji da je Titova bista bila na Pantovčaku za vrijeme Tuđmana… Koga briga što je Tuđman tamo držao?! To je davno prošlo vrijeme. Možda je on imao nekih svojih razloga, ali oni koji objektivno misle o našoj prošlosti znaju da jednom diktatoru nije mjesto tamo gdje predsjeda jedan demokratski izabrani predsjednik”, ustvrdio je prof. dr. sc. Ivo Banac, profesor emeritus na američkom univerzitetu Yale.
Tvrtko Jakovina
“Ako me pitate nedostaje li među poprsjima na Pantovčaku i ono najvažnije političke figure u hrvatskoj povijesti kroz nekoliko tisućljeća, rekao bih – da. Ako me pitate bi li to trebao biti potez novoizabranog predsjednika u situaciji kada je politika njegove prethodnice i HDZ-a potpuno normalizirala ekstremno desne stavove i bi li to bilo pragmatično s njegove strane, mislim da – ne. Tito tamo sigurno nedostaje, ali ne znam bi li njegov povratak učinio dobro Milanoviću, a možda i izgradnji boljeg društva. Ima načina na koji se Hrvatska može ponovno unormaliti s dosljednim spominjanjem onoga što Hrvatski sabor s HDZ-om ne čini. Primjerice, obilježavanjem Dana pobjede nad fašizmom i Dana Europe, prisjećanjem na tisuće stradalih Hrvata u bitkama na Sutjesci i Neretvi, podsjećanjem na Vladimira Nazora i Ivu Lolu Ribara… Za Milanovića će biti pragmatično da se ta stvar ne dira. A da sam na njegovu mjestu ja bih Vilu Zagorje, što se tiče umjetnosti, uredio tako da bude odraz jedne moderne zemlje, a ne zemlje u kojoj ćemo licitirati povijesnim figurama”, kazao je dr. sc. Tvrtko Jakovina s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Ante Nazor
“Ne bih to komentirao dok Milanović tamo ne stavi bistu. Pustimo ga da povuče prve poteze i imenuje savjetnike. Mogu jedino reći da Titu nije mjesto u javnom prostoru, niti ikome tko je bio na čelu totalitarnih sustava. Ni Titu ni Paveliću! Nije primjereno veličati totalitarne sustave i njihove vođe”, kratko nam je odgovorio dr.sc. Ante Nazor, direktor Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata.
Politika
PROPALA TAJNA OPERACIJA U LONDONU: Dodikovi lobisti stigli do Karen Pierce, ali sankcije ostaju na snazi
Prije 10 min0
Regija
RADOMIR LAZOVIĆ OTKRIO ŠTA ČEKA SRBIJU NAKON VUČIĆA: "BIA se mora potpuno rasformirati, dosjei moraju biti otvoreni"
Prije 16 min0
Politika
"TATA JE PRETJERAO, ALI JA SAM DOBAR": Od progona do puzanja – Vukanović žestoko opleo po Igoru Dodiku
Prije 19 min0
Vijesti
ZAKAZANA KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA: Evo kada će novi federalni zastupnici položiti zakletvu i preuzeti mandate!
Prije 25 min0
Društvo
SAŠA TRIVIĆ NA BHRT-u: "Ovo je ozbiljan problem za sve..."
16. Nov. 20260
Društvo
CESTA DUHOVA U BOSNI I HERCEGOVINI: Nekada su ovdje radile fabrike i izvozilo se u Italiju, a danas je sve pusto
15. Nov. 20260
Društvo
KOLIKO KILOGRAMA TELETINE SMIJETE PRENIJETI IZ BiH U HRVATSKU: Kazne mogu doseći čak 13.260 eura
14. Nov. 20260
Društvo
ŽIVOTNA PRIČA KOJA NIKOGA NE OSTAVLJA RAVNODUŠNIM: Doživio 107 godina, učestvovao u oslobađanju Sarajeva, a jedna stvar bila mu je najvažnija
14. Nov. 20260
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.