Od proglašenja primirja na zapadu zabilježene su manje povrede prekida vatre. Od aprila snage Libijske nacionalne vojske (LNA) odane Haftaru, koji uživa podršku Moske, nastojale su zauzeti Tripoli, gdje su se borile sa snagama  GNA sa sjedištem u Tripoliju pod vodstvom Fajeza al Serad koji uživa podršku Turske a čiju vlast i UN smatra legalnom i legitimnom.  

U izjavi objavljenoj online u nedjelju ujutro, GNA sa sjedištem u Tripoliju, kaže: "Kao odgovor na poziv turskoga i ruskoga predsjednika na primirje, čelnik predsjedničkog vijeća vlade nacionalnog jedinstva objavio je primirje s početkom u ponoć 12. januara".

UN-ova misija potpore u Libiji (UNSMIL) pozdravila je primirje i pozvala zaraćene strane "da se strogo pridržavaju prekida vatre  te stvore prostor za mirovne napore kako bi se svi sporovi riješili kroz libijsko-libijski dijalog".

Turska podržava GNA sa sjedištem u Tripoliju pod vodstvom Fajeza al Seradža, a ruski vojni plaćenici su uz istočne snage.

Viši zvaničnik GNA rekao je u četvrtak da pozdravlja svaki vjerodostojni prijedlog za prekid vatre, no da ima dužnost zaštititi Libijce od Haftarov ofanzive. 

Ranije u subotu, njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da će se libijski mirovni pregovori održati u Berlinu te dodala da libijske zaraćene strane moraju imati veliku ulogu u pronalaženju rješenja.

Uprkos dogovorenom primirju, od ranih jutarnjih sati u nedjelju mogla se čuti sporadična razmjena vatre u Salahedinu i područjima Ain Zare.

Posmatrači smatraju da će se svaki pokušaj nametanja trajnog prekida vatre teško provesti u djelo zbog rascjepkanih libijskih vojnih koalicija, s razdvojenim frakcijama i stranim borcima na objema stranama.

Ipak, primirje koje su Dogovorili Erdogan i Putin uglavom se poštuje, i po svemu sudeći, obje strane su spremne prednost dati dijalogu.