"SB": Još čekamo na formiranje federalne vlasti. Da li ste optimistični da će uskoro doći do završetka i tog procesa?

Dunović: Moram reći da je nakon 15 mjeseci od završetka izbora teško biti optimističan. Ipak, smatram da ne postoji niti jedan objektivan razlog zbog kojeg nije moguće formirati federalnu izvršnu vlast. Sve ono što HDZ i HNS navode kao razloge za neformiranje vlasti, čak i njima zvuči pomalo naivno. Naime, ukoliko uzmemo u obzir mišljenje Evropske komisije po pitanju konstitutivnosti naroda, presude Evropskog suda za ljudska prava koji istu temu problematizira i težnju uvođenja istinskih evropkih vrijednosti, moramo biti svjesni da izborno zakonodavstvo i sva ostala legislativa mora ići u smjeru priznavanja građanskih, ljudskih, individualnih prava. Princip konstitutivnosti ne može biti nešto na čemu gradimo budućnost za nove generacije. Također, same izmjene Izbornog zakona nisu tema za federalnu izvršnu, već za državnu zakonodavnu vlast, te su dalja pojašnjenja apsurdnosti tih blokada izlišna. Nadam se da će svi, što je moguće prije, shvatiti da je neophodno formiranje nove vlasti, a prvi korak je svakako izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.

"SB": Međunarodna zajednica se nije aktivno uključila u pregovore oko formiranja vlasti u Federaciji BiH, za razliku od državnog nivoa. Šta su razlozi njene pasivnosti pri formiranju entitetske vlasti i očekujete li da će međunarodna zajednica izvršiti pritisak na HDZ BiH da odustanu od zahtjeva za promjenom Izbornog zakona ukoliko to sami ne urade?

Dunović: Ne vjerujem u pritiske kao institute za rješavanje problema. Međunarodna zajednica može koordinirati razgovore unutar političkih aktera u Bosni i Hercegovini, ali mi, svi Bosanci i Hercegovci, smo ti koji moraju uzeti sudbinu u svoje ruke. Postoje različiti koncepti viđenja uređenja BiH, ali smatram da i međunarodna zajednica, barem kada govorimo o zapadnim demokratijama, neće dovoditi u pitanje građansko, moderno, demokratsko uređenje Bosne i Hercegovine. Nemoguće je da predstavnici takvih država ikada podrže etničko uređenje naše domovine.

"SB": Za "Oslobođenje" ste rekli da ste predsjedniku Čavari dostavili prijedlog sa imenima sudija za imenovanje i da je “sada potez na njemu”. Međutim, imenovanje se još nije desilo. Smatrate li da se radi o namjernom blokiranju ovog procesa?

Dunović: Tačno je da je dostavljen prijedlog, i to još početkom decembra prošle godine, i tačno je da predsjednik Federacije BiH još uvijek nije napravio prijedlog imenovanja, te tražio saglasnost potpredsjednika FBiH. Nadam se da nije po srijedi politička blokada. Imenovanje sudija Ustavnog suda Federacije BiH je od krucijalnog značaja, jer trenutno nedostaje četvero od devet sudija. Također, Vijeće za vitalni interes pri Ustavnom sudu nije u mogućnosti da donosi odluke zbog nepopunjenosti istog. Smatram da se taj proces trebao davno završiti, ali na žalost bilo je različitih zastoja u više institucija. Trenutno je potez na predsjedniku Federacije, gospodinu Čavari, te se nadam da će i on ovaj proces ozbiljno shvatiti. Ukoliko se to ne desi uskoro, funkcionisanje Ustavnog suda Federacije BiH će biti dovedeno u pitanje, te će on morati preuzeti odgovornost za taj postupak. Nadajmo se da do toga neće doći.

"SB": Kao član DF-a i kao neko ko ne dolazi iz reda bošnjačkog naroda, kao i veliki broj ostalih članova DF-a, kako gledate na stavove predsjednika SDP-a Nermina Nikšića da je stranka kojoj pripadate dio “bošnjačke reprezentacije”?

Dunović: Moram priznati da mi je ponašanje rukovodstva SDP u posljednje vrijeme veliko razočarenje. Direktno su odgovorni za propuštanje istorijske prilike da ujedinjena ljevica formira vlast na svim nivoima, kao najjači politički subjekt. Konkretno u Federaciji BiH, u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, prošlogodišnji „BH blok“ je mogao imati 33 ruke od 50, koliko je nadpolovična većina. Odlazak u opozicionu hladovinu je bio ne samo kukavički čin neprihvatanja odgovornosti, već i čin uništavanja jakog bloka. Nakon toga, ono što se nazivalo BH blok nije moglo više postojati. Bile su to suštinske razlike u politikama tri stranke. Donekle mogu i razumjeti nedostatak hrabrosti Naše stranke, koja nije ni imala političke ambicije izvan “Republike Sarajevo”, ali SDP je dobrovoljno prihvatio da postane lokalna stranka koja se bavi politikom samo u Kantonu Sarajevu, a i tu dosta neuvjerljivo. Jako neodgovorna i poprilično nepromišljena odluka. Ipak, to je njihovo pravo. Ono što ne bi smjeli, ukoliko imaju ambicija da se bave politikom, jeste prozivati Demokratsku frontu na način da nas nazivaju „bošnjačkom reprezentacijom“. Zaista, ukoliko ja kao potpredsjednik FBiH iz reda Srpskog naroda i predsjednik DF-a, kao član Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda moramo to pojašnjavati, onda im se objasniti i ne može. Morali bi shvatiti da njihovi spinovi ne mogu umanjiti značaj Demokratske fronte, jer je gospodin Komšić najzaslužniji za NATO put Bosne i Hercegovine. Da je bilo po SDP-ovom načinu razmišljanja i djelovanja, možda bismo sada svi umjesto toga, učili ruski jezik. To nisu vrijednosti kojima građani BiH teže.

"SB": Kako gledate na unutarstranačka previranja u SDP-u, posebno imajući u vidu otvorenu podršku koju je predsjednik DF-a pružio Denisu Bećiroviću uslijed proklamiranja stavova koje su drugi istaknuti članovi SDP-a osudili?

Dunović: Nemam problem da komentarišem političko djelovanje ili bolje rečeno nedjelovanje bilo koje političke stranke, pa i SDP-a, u smislu odnosa prema državi i građanima, ali ne želim komentarisati unutarstranačke sukobe bilo koje stranke. To je pitanje za njih i neka sami pokušaju da definišu svoje politike, ma kakve one bile. Davanje podrške pojedincima, u smislu političkog razmišljanja nekog ko je iz druge političke stranke, mi nije strano i moram reći da je gospodin Bećirović imao logičnu i hrabru izjavu, ali pitanje je šta stranka iz koje dolazi misli o tome.

"SB": Vi ste javnosti prepoznatljivi po nizu apelacija Ustavnom sudu sa ciljem korekcije štetnosti ili nedosljednosti postojećih rješenja. Da li ćete nastaviti u narednom period aktivno djelovati na tom polju i da li pripremate za naredni period nove apelacije?

Dunović: U mandatu sam pokrenuo 22 zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Znam da se to mnogim političarima i strankama u BiH nije svidjelo. Mislim da su u proteklih skoro 5 godina shvatili da sam tu beskompromisan i da ne dozvoljavam da se krše prava građana; ako i dalje smatraju da moji postupci nisu opravdani, moraće se više educirati o građanskim pravima. Do sada je Ustavni sud FBiH presudio već 10 puta, na način da je potvrdio moje sumnje u kršenje Ustava Federacije BiH. Bilo bi bolje da su moje procjene bile pogrešne, jer bi to značilo da ja griješim kao pojedinac, a da zapravo živimo u uređenom društvu. Nažalost, potvrdilo se da je suprotno. I u protekloj godini, dakle nakon izbora, pokrenu sam nekoliko apelacija. Ne postoji tehnički mandat ili čekanje na implementaciju izbora, kada su građanska prva u pitanju.

"SB": Možemo li očekivati da će sa predsjedavanjem Zorana Milanovića doći do zaokreta politike Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, i manje podrške HDZ-u a više Hrvatima u BiH?

Dunović: Iskreno se nadam da će novoizabrani predsjednik Republike Hrvatske, gospodin Milanović, imati drugačiji pristup prema Bosni i Hercegovini u odnosu na gospođu Kitarović. Način pomoći Hrvatske, Hrvatima u Bosni i Hercegovini je njihova stvar. Smatram da bi svakako bilo svrsishodnije da je ta pomoć institucionalna, jer je onda to pomoć svima, a ne jednoj etničkoj skupini. U svakom slučaju, mislim da neće biti pomoći jednoj političkoj stranci. U proteklom periodu smo svjedočili da se vodilo računa o saradnji gospođe Kitarović sa jednom političkom opcijom u BiH i potpunog negiranja institucija naše države. Bilo je tu izjava koje su nas pokušale targetirati kao nesigurnu državu, podložnu terorizmu, kao i direktnog miješanja u izborne procese i izborno zakonodavstvo u BiH. Siguran sam da će gospodin Milanović imati više političke mudrosti u postupcima prema BiH i da će se otvoriti dijalog u cilju rješavanja bilateralnih nesuglasica. Svakako, pomoć Republike Hrvatske, u smislu evropskog puta Bosne i Hercegovine, je dobrodošla.

(Razgovarao: SAMIR BEGOVIĆ)