Bolest koja se širi na sličan način poput gripe bi za slučaj izbijanja epidemije mogla obići svijet u samo 36 sati i ubiti preko 80 miliona ljudi, alarmantno je upozorenje iz izvještaja nekadašnje šefice Svjetske zdravstvene organizacije, dr. Gro Harlem Brundtland.

Ona je na čelu tima znanstvenika u timu Global Preparedness Monitoring Board, GPMB. Oni su pripremili izvješće kojim žele potaknuti svjetske vođe na zaštitu stanovništva i poduzimanje akcije da bi se sličan scenarij spriječio.

Prije samo jednog stoljeća španjolska je gripa inficirala trećinu svjetske populacije te je ubila 50 miliona ljudi, a znanstvenici strahuju kako bi se slično moglo dogoditi u budućnosti, piše Daily Mail. GPMB upozorava kako bi sljedeća pandemija mogla imati još gore efekte, a prijetnja da se to dogodi je realna, stoji u izvješću pod naslovom “A World at Risk”.

  “Patogen koji se brzo kreće ima potencijal ubiti na desetke milijuna ljudi, uništiti ekonomiju te destabilizirati nacionalne sigurnosti”, napisali su, uz brojne preporuke za uvođenje praksi zaštite i ograničavanja potencijalne epidemije.

– Predugo smo dopuštali cikluse panike i ignoriranja prijetnji što se tiče pandemija – pojačamo naš trud i fokusiramo se kad se pojavi nešto, a zatim brzinski zaboravljamo čim to isto prođe, odavno je prošlo vrijeme da djelujemo – ističe Brundtland.

I izvješću su postavili kartu s lokacijama izbijanja novih infekcija koje imaju potencijal uzrokovati epidemiju, a podijeljeni su u one koji se “novo javljaju” i “ponovno pojavljuju”, a osim ebole, Zike i nipah virusa, prikazuje se i pet različitih oblika gripe, bolest zapadnog Nila, žuta groznica, Denge groznica, antibiotska rezistentnost…

– Postoji realna prijetnja brzo kretajuće, visoko smrtonosne pandemije respiratornog patogena koja bi mogla ubiti između 50 i 80 miliona ljudi te uništiti pet posto svjetske privrede – piše GPMB.

Ono što ističu kao prioritet je izdvajanje novca za pripreme i rutinske simulacije, a prevodnici bi trebali biti G7, G20 i G77. “Pandemije gripe su slične zemljotresima, uraganima ili tsunamijima – nikad se ne zna koliko će biti jake”, kaže Michael Osterholm, direktor Centra za istraživanje i politiku infektivnih bolesti na Sveučilištu Minnesota.

“Ideja da se više neće ponoviti 1918. i scenarij poput španjolske gripe je glupa”, kaže on iako se slaže da je to nemoguće predvidjeti, ali se bar može nagađati. Kao što potvrđuje povijest, smrti vjerojatno ne bi bile ravnomjerno raspoređene po populacijama. Španjolska gripa varirala je od zemlje do zemlje i do 30 puta u broju umrlih na broj stanovnika. U Indiji, na primjer, virus je odnio 8% stanovništva, dok je manje od 1% umrlo u Danskoj. Slično tome, tijekom pandemije H1N1 iz 2009. godine, smrti u Meksiku premašile su one u Francuskoj za faktor 10.