Svijet
JASNA PORUKA NETANYAHUU: Ministri 13 država upozorili Izrael protiv ofanzive na Rafah
Prije 21 min0
Čak 18 opština u Republici Srpskoj ima više penzionera nego radnika, podaci su Penzijsko-invalidskog fond. Uz nedovoljan privredni rast, odlazak iz zemlje radno sposobnog stanovništva, negativan prirodni prirastaj i veliku nezaposlenost, pitanje je: Koliko će, ionako preopterećeni fond, moći da izdrži?
Društvo
03. Feb. 2020
0
Da bi penzioni sistem optimalno funkcionisao, potrebno je imati tri radnika na jednog penzionera. U Republici Srpskoj je taj broj skoro izjednačen, tako da je odnos 1:1,2, što dugoročno ugrožava njegovo normalno funkcionisanje, kažu stručnjaci. Broj starijih od 65 godina daleko je veći od broja djece do 15 godina.
“To će dugoročno pogoršati odnose između broja zaposlenih i broja penzionera. Naš penzioni sistem funkcioniše na principu međugeneracijske solidarnosti, što znači da buduća isplata penzija zavisi od budućih generacija, od broja budućih radnika, zaposlenih i potrošnje koje će oni izvršiti”, kaže ekonomista Milenko Stanić.
Trenutni odnos ne garantuje ni zadržavanje postojećeg stanja i potpuno je negativan za penzionersku populaciju, tako da je sistem neodrživ. Ozbiljne promjene moguće su samo ako se značajno poveća ekonomski i privredni razvoj, tj. stopa privrednog rasta, tvrdi Stanić.
“Sadašnje generacije radnika moraju da budu spremne na duži radni vijek, a konceptu cjeloživotnog učenja očigledno će se pridružiti koncept cjeloživotnog rada. Moraće da razmišljaju o dodatnim izvorima finansiranja svog penzionerskog života. Ozbiljne promjene u penzionom sistemu moguće su samo sa značajnijim poboljšanjima u privrednom i ekonomskom razvoju”, objašnjava Stanić.
Za svaku državu najvažniji su demografski resursi i održivost, jer demografski pad znači i pad stepena ekonomskog razvoja, budući da demografija i ekonomija zavise jedna od druge. Potrebno je praviti dugoročne planove za uravnoteženje odnosa razvijenosti između opština u Srpskoj, poručuju demografi.
“Obrazovanje tržišta rada ne možemo praviti samo prema trenutnom stanju. Moramo imati dugoročniju viziju, šta nam treba od obrazovnih profila, kako će se razvijati tržište rada”, kaže demograf prof. dr Stevo Pašalić.
Klasične mjere populacione politike, zbog toga što imamo zrelu radnu snagu koja ne može da bude nosilac produktivnosti, više nisu u trendu i danas je akcenat na kvalitetu a ne brojnosti. 21. vijek zahtijeva efikasnije obrazovanje, a visokoobrazovani kadar je nosilac razvoja, kaže Pašalić.
Dakle, potrebni su nam dugoročni planovi, vizija za budućnost i stručan kadar na odgovarajućim mjestima. Demografski okvir se ne može popraviti preko noći, a problem migracija ostaje aktuelan ne samo u istočnoj i jugoistočnoj Evropi, koja je najveći depopulacioni prostor u svijetu, nego i u ostatku planete, zaključuje profesor Pašalić.
(BN TV / S. B.)
Svijet
JASNA PORUKA NETANYAHUU: Ministri 13 država upozorili Izrael protiv ofanzive na Rafah
Prije 21 min0
Šareni svijet
KAKVI PREVARANTI: Dvojica braće, studenti MIT-a, za 12 sekundi ukrali 25 miliona dolara
Prije 25 min0
Svijet
ODJEKUJU EKSPLOZIJE, ŠIRI SE POŽAR: Ukrajinci napali Krim i dva ruska grada, stižu panični pozivi upomoć... (VIDEO)
Prije 36 min0
Društvo
ANALIZA PRAVNOG EKSPERTA NERMINA TURSIĆA: Rezolucija o Srebrenici kao akt istine i pokušaj stvarnog pomirenja u Bosni i Hercegovini i regiji
Prije 51 min0
Društvo
ISPRAVKA KRIVOG NAVODA I PRAVDE: Ministar Delić pokušava friziranim podacima zamazati oči penzionerima!
14. Maj 20240
Društvo
SUDIJA BRANKO PERIĆ PRVI PUT O SLUČAJU "MEMIĆ": Alisa u zemlji pravosudnih čuda!
14. Maj 20241
Društvo
INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE GENOCIDA: Drugi amandman Vlade Crne Gore na Rezoluciju o Srebrenici je ZAMKA, evo šta bi on značio...
14. Maj 20241
Društvo
U OVIM OPĆINAMA SU SE NAJVIŠE KLADILI: Bh. građani u kladionicama lani potrošili 1,7 milijardi KM
14. Maj 20240
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.