Ovo je danas u Sarajevu kazao Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, izlažući rezultate vanjskotrgovinske razmjene za prošlu godinu, kada je zabilježen pad izvoza od 3,17 posto, što u novcu iznosi oko pola milijarde KM.

"Smanjenje izvoza od tri posto na godišnjem nivou, te povećanje uvoza od 1,5 posto rezultiralo je smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom za 4,5 posto te povećanjem deficita za devet posto, čija vrijednost na kraju godine iznosi osam milijardi KM", kazao je Vuković.

Ovaj pad je, kako je rekao, nastao najviše kao posljedica tarifa koje su uvele vlasti na Kosovu, gdje je izgubljeno tržište od 132 miliona KM, te prestanka rada "Aluminija", koji je pravio promet od 300 miliona KM.

BiH najviše izvozi i sarađuje sa zemljama članicama EU - 72%, učešće zemalja CEFTA je 17% i EFTA 2,3%. Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri su Njemačka, Austrija, Italija, Srbija i Hrvatska, a BiH ujedno i najveću vanjskotrgovinsku razmjenu ostvaruje sa članicama EU.

Najznačajniji izvozni partneri su Hrvatska i Srbija, a u jednom dijelu BiH je čak u Sloveniju izvozila više nego u Njemačku, što  je rezultat, kako je rekao Vuković, industrijskih poremećaja na tržištu Njemačke.

"Ukupno, vanjskotrgovinska razmjena sa Njemačkom je u porastu za 3,68%, i iznosi 1,69 milijardi KM, iako smo zabilježili određenu stagnaciju", rekao je Vuković.

Trgovinska razmjena sa Hrvatskom iznosi blizu 1,45 milijardi KM izvoza i  uvoza 3,51 milijardi. Povećan je izvoz, ali i uvoz sa teritorija Srbije, gdje izvozimo električnu energiju, rude i koks, dok uvozimo hljeb, peciva, različite preparate, dosta prehrambenih proizvoda.

Vuković naglašava da je BiH zabilježila pad izvoza u Tursku  i to za devet posto.

"U konačnici sporazum o slobodnoj trgovini nije ratificiran, i tu dolazimo do određenih prepreka sa izvozom mesa i mesnih prerađevina", rekao je Vuković.

Kada je u pitanju Kina, Vuković  ističe da je pad  u vanjskotrgovinskoj razmjeni Kine i BiH zbog  problema između SAD i Kine.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je juče da je BiH u posljednjih pet godina zabilježila rast uvoza i izvoza, ali da u okviru robne razmjene bilježi deficit.

Podsjetio je kako je BiH preuzela predsjedavanje CEFTA do januara 2021. godine, kao i određene obaveze.

"U narednom periodu treba da nastavimo razvoj kada je riječ o zemljama CEFTA i rješavamo sporove. Na tome smo insistirali i u Briselu", rekao je Košarac, dodavši da se odluke u okviru CEFTA donose konsenzusom.

On je  rekao da BiH samo u robnoj razmjeni sa EFTA, ostvaruje suficit, te da to područje treba da bude interesantno.

Podsjetio je da je EU zabranila uvoz čelika iz BiH i balkanskih zemalja, te da i to može definitivno uticati na deficit. Istakao je da turizam može biti  multiplikator za daljni ekonomski razvoj BiH.

Strana ulaganja

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da su poseban segment o kojem želi da priča strana ulaganja.

"Moramo zajednički da definišemo naše kretanje. Vjerujem da  imamo kapaciteta da zajedno sa svim nivoima vlasti to pitanje hrabrije otvaramo. Želim da sačuvamo našu domaću privredu, ne deklarativno, nego vrlo jasno, time što ćemo, prije svega kroz izmjene zakona, omogućiti korištenje finansijskih fondova za razvoj poljoprivrede, ali i drugih oblika proizvodnje u BiH", rekao je Košarac, te dodao da će štititi interese BiH, te da  je prioritetan zadatak ispuniti posljednje uslove da BiH postane punopravna članica Svjetske trgovinske unije.

(NN/SB)