Taj je put, odnosno državna strategija borbe protiv pandemije, manje represivan, a više "liberalan" i "relaksiran", pa ga mnogi van Švedske smatraju najriskantnijim eksperimentom današnjice!

GOSTE U KAFANAMA SLUŽE SAMO ZA STOLOM!

Za razliku od ostatka Evrope gdje je dosadašnji način života nestao, društveni život zakonom zabranjen, ili sveden na minimum, ljudi zatvoreni u svoje domove,  karantene,  bolnice…, u Švedskoj se život odvija u granicama nomalnosti i uobičajene svakodnevnice, uz skoro zanamarive državne mjere ograničavanja. Ljudi najnormalnije odlaze na posao, djeca (do 16 godina) u škole, kafane i ugostiteljski objekti rade, rječju,  "sve je isto k`o i lani". Švedska je trenutno najveća zemlja na svijetu u kojoj ozbiljne zabrane i restrikcije još nisu uvedene, a nema naznaka  da će ih i biti. Građanima je dopuštena potpuna sloboda kretanja, odlaze na posao vlastitim automobilima, ili javnim prijevozom,  autobusima, žejeznicom, koji normalno funkciniraju. Istina, radnicima je sugerirano da obavljaju svoje poslove od kuće, ako je to izvodivo. Država jeste zabranila javna okupljanja, ali samo ona na kojima bi se moglo naći više od 500 ljudi. Restorani i kafane su radili u "mirnodopskom režim", sve do početka ove nedjelje kada je vlast uvela mjeru da se gosti smiju posluživati isključivo za stolom, a ne više i za šankom. Na televizijskim snimcima koji stižu iz Švedske može se vidjeti kako su tamošnji zimski sportski centri prepuni gostiju, kao i da je posljednjeg vikenda noćni život u cijeloj zemlji bio živ i nesputan.

Znači li to da je koronavirus potpuno zaobišao Švedsku? Ne znači, naravno. U toj zemlji sa desetak miliona stanovnika do sredine ove nedjelje registrirano je 2,754 zaraženih koronavirusom, a od posljedica pandemije umrlo je 70 osoba.  No, ni vlast, ni građani u Švedskoj ne nalaze u tim brojkama razloge za paniku i vanredne mjere. Anders Tegnell, glavni državni epidemilog, u svojim javnim istupima posebno naglašava koliko je važno da djeca odlaze u škole. To objašnjava i brigom za medicinske radnike koji se, uz sve obaveze koje imaju, ne moraju zamarati brigom o vlastitoj djeci. On, također, podsjeća na činjenicu da je smrtnost od koronavirusa među djecom gotovo zanemariva.

JE LI RIZIK PREVELIKI?

Ima, međutim, ljekara, epidemiloga koji se ne slažu sa upravljanjem ovom krizom od strane vlasti u Švedkoj. Kritičari pitaju vladu zbog čega se Švedska po svaku cijenu, pa i onu najtežu-ljudske živote-toliko trudi razlikovati od gotovo cijelog modernog svijeta i tvrde da je riječ o  eksperimentu sa potencijalno nesagledivim posljedicama. Također se upozorava da su sve susjedne zemlje, Finska, Norveška, Danska, zatvorile svoje granice, zabranile rad škola, uvele karantene i mjere izolacije.

Premijer Švedske Stefan Lofven je prije nekoliko dana odgovarajući na kritike poručio kako bi radikalnije mjere mogle eventualno biti donesene  kasnije, ako se procijeni da je to neophodno. Djeluje možda nevjerovatno, ali uprkos tome što se u Švedskoj provode "najmekše" mjere borbe protiv koronavirusa, vlada trpi kritike kako je tim mjerama ugrožena ekonomija zemlje!

Građani Švedske u velikoj mjeri podržavaju strategiju vlade u borbi protiv koronavirusa, a nema sumnje da se ovakve mjere ne bi uspješno održale skoro niti u jednoj drugoj evropskoj zemlji, te da je u Švedskoj to moguće provsti zbog gvozdene discipline njenih građana i njhovog ogromnog povjerenja u institucije svoje države.

No, i dalje nije mali broj stručnjaka koji odnos vlasti u Švedskoj prema najvećoj pošasti današnice, koronavirusu smatraju  krajnje riskantnim i avanturističkim  ekspektimenom koji bi, ako stvari krenu loše, mogao imati katastrofalne posljedice po njene građane i društvo. Nadajmo se da se to neće dogoditi i da je Švedska izabrala najbolji put i rješenje kao i mogo puta do sada u svojoj povijesti.   

(SB)