Iako je cijela u Evropa u strogoj karanteni, Švedska je i dalje jedina evropska zemlja u kojoj život manje-više teče kao i prije. Broj zaraženih je trenutačno 9.141, a preminule su 793 osobe, prenosi Index.hr.

Restorani, kafići i šoping-centri su otvoreni, škole rade do petog razreda i nikakve stroge mjere nisu na snazi, piše CNN.

Vlada se oslanja gotovo isključivo na individualnu odgovornost građana, što je komentirao i Donald Trump.

"Postoje razni načini borbe s koronavirusom, a Švedska je odabrala taktiku krda. Ta zemlja užasno pati", rekao je američki predsjednik.

Unatoč brojnim kritikama, Švedska ne odustaje. Neke mjere su se postrožile, kao što je okupljanje do maksimalno 50 ljudi i zatvaranje staračkih domova za posjete, ali to je manje više sve što Šveđani "moraju" raditi. Sve ostale mjere se "preporučuju", a budući da Šveđani imaju izrazito veliko povjerenje u vlast i ono što im vlast sugerira, ljudi na vlasti vjeruju da će to biti dovoljno.

"Gospodin Trump je potpuno u krivu. Ne želimo uspostaviti karantenu, a za sad švedski zdravstveni sistem fantastično podnosi krizu i ostvaruje odlične rezultate, kao i uvijek", rekao je glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell.

Starije osobe u karanteni

On i saradnici to nisu priznali, ali čini se da Švedska zaista primjenjuje taktiku "imuniteta krda". Najranjivijim dobnim grupama odnosno ljudima sa više od 70 godina, preporučeno je da ne izlaze iz kuća i da društveni kontakt svedu na minimum. Ostatak populacije se može slobodno kretati te se Šveđani nadaju da će mlađa i jača populacija razviti imunitet i tako pobijediti krizu.

Dva dana nakon što je Španija 14. marta proglasila karantenu, Švedska je svojim građanima savjetovala da peru ruke i da ostanu kod kuće ako su bolesni. Deset dana kasnije građanima je savjetovano da ne stvaraju gužve u kafićima i restoranima, ali su oni ostali otvoreni.

"Zatvaranje škola bilo bi veliki udarac na zdravstveni sistem jer njegovi brojni djelatnici ne bi mogli doći na posao nego bi morali ostati kod kuće s djecom. Djeca bi također patila jer ne bi mogla ići u školu, a to ne želimo", rekao je Tegnell.

CNN-ova dopisnica iz Stockholma rekla je da je puno manje ljudi na ulicama i u podzemnoj željeznici te da je očito da građani poštuju upute, ali i da javna svijest jako varira. Dok neki ne žele ni poljubiti svoje najbliže, drugi organiziraju uskršnje ručkove i zabave.

Ipak ima i onih koji se uopće ne slažu sa švedskom taktikom. Jedan neimenovani član vlade rekao je da je vlada podbacila u zaštiti starijih, o kojima se najviše pričalo. Posjeti u domovima penzionera i starije ukinuti su tek 1. aprila, a sad se po njima počela širiti zaraza koju će se teško obuzdati. Nije zadovoljan ni WHO koji od Švedske traži puno strože mjere i bolje pripreme za veliki rast broja zaraženih, koji smatra neizbježnim.

"Ovo je rat koji gubimo"

Švedska krivulja zaraženih i umrlih je puno strmija nego u drugim zemljama. Prema istraživanju londonskog Imperial Collegea, u Švedskoj je koronavirusom zaraženo 3,1 posto populacije, u susjednoj Norveškoj 0,41, a u Velikoj Britaniji 2,5 posto. Švedska ima 67 mrtvih na milionn stanovnika, Norveška 19, a Finska samo sedam. Broj mrtvih je u srijedu skočio za 16 posto.

Grupa od 2.000 švedskih naučnika poslala je otvoreno pismo vladi kojim je moli da uvede strože restrikcije jer u protivnom zemlji prijeti katastrofa.

"Mi ne pobjeđujemo u ovom ratu, nego ga gubimo. To je užasno zastrašujuće. U Stockholmu je situacija izgubljena, ali još nije kasno za ostale dijelove Švedske", rekla je za CNN Cecilia Söderberg-Nauclér, jedna od potpisnica pisma.

Univerzitet u Stockholmu izračunao je da će, ako se mjere ne postrože, do kraja aprila u glavnom gradu 50 posto ljudi biti zaraženo, što bi moglo imati nesagledive posljedice po zdravstveni sistem. Iako jedan od najučinkovitijih na svijetu, švedski zdravstveni sistem ima najmanje kreveta za intenzivnu njegu po glavi stanovnika u Evropi, a CNN-ovi izvori tvrde da broj narudžbi za krevete gotovo identičan proizvodnim kapacitetima.