To je najviša suma od 1988. godine, navodi se u aktuelnom godišnjem izvještaju međunarodnog Instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) iz Stockholma. U poređenju sa 2018. godinom to je porast od 3,6 procenata. Istovremeno je riječ i o najvećem godišnjem povećanju izdataka za naoružanje od 2010.

Tome je doprinijela i Njemačka, koja je 2019. za naoružanje izdvojila deset odsto više novca nego godinu dana ranije. Tako snažan porast nije zabilježila nijedna od petnaest vodećih zemalja svijeta. Berlin je prošle godine za vojsku izdvojio 49,3 milijarde američkih dolara.

Maks Muchler iz bonskog Međunarodnog centru za konverziju (BICC) istražuje pitanja naoružavanja na tom vodećem njemačkom institutu za mirovna istraživanja. U razgovoru za DW ovaj politikolog ukazuje na diskusiju o NATO cilju od dva odsto. Naime, na NATO samitu u Walesu 2014. godine je odlučeno da sve zemlje članice tog vojnog saveza u roku od deset godina treba da se približe tom cilju koji predviđa da izdvajanja za vojsku treba da iznose dva posto bruto domaćeg proizvoda: „Još i prije Trumpove administracije na Njemačku je vršen pritisak da poveća izdvajanja za vojsku. Taj pritisak sada pokazuje rezultate. Ipak mora da se kaže da su izdvajanja još uvijek dosta daleko od ta dva procenta", objašnjava Muchler.

Rusija kao prijetnja

Diego Lopez da Silva iz instituta SIPRI smatra da veća njemačka izdvajanja imaju veze sa tim da se „Rusija sve više doživljava kao prijetnja". Sa vojnim izdacima od 65,1 milijarde dolara, Rusija je na četvrtom mjestu u svijetu. To je gotovo četiri posto ruskog BDP-a. Poređenja radi, Njemačka je prošle godine za odbranu izdvojila 1,38 odsto BDP.

Lopez da Silva dodaje i da vlada u Berlinu nije jedina koja vidi opasnost od strane Rusije. Šest od vodećih petnaest država svijeta, koje najviše izdvajaju za naoružanje su članice NATO saveza. Pored SAD-a, Njemačke, Francuske i Velike Britanije tu su još Italija i Kanada. Ukoliko se njihovi izdaci zbroje dolazi se do skoro polovine svjetskih izdataka za naoružanje. Dvadeset i devet zemalja članica NATO ukupno su 2019. godine za odbranu izdvojile 1.035 milijardi dolara.

Za Maxa Mučlera iz centra BICC te brojke nisu iznenađenje. „Izdaci za vojsku se orijentišu na najcrnje scenarije", kaže ovaj politikolog za DW. Često su u javnosti u prvom planu bili ekonomski sukobi među državama. Ali, u pozadini je uvijek bila i prijetnja od vojnog sukoba: „Kada je riječ o napetoj situaciji između SAD-a i Kine, recimo ne znamo da li bi moglo da dođe i do oružanog sukoba. Ali, vojske tih zemalja se pripremaju i na takav scenario i veoma su uspješne u svom lobiranju."

Svjetski rekorderi SAD i Kina

Vojni izdaci dvije super sile su i u najnovijem SIPRI izvještaju ponovo u prvom planu. SAD su 2019. za vojsku obezbijedile 732 milijarde dolara, što je 38 odsto od ukupnih svjetskih troškova za naoružanje. U posljednje dvije godine američka vojska je zaposlila novih 16.000 vojnika. Istovremeno SAD su nastavile modernizaciju svog konvencionalnog i nuklearnog oružanog programa.

Prema izvještaju instituta SIPRI, povećani izdaci imaju veze i sa Kinom. Ta zemlje je posljednjih godina najznačajnije povećala izdvajanje za odbranu. Ona trenutno iznose 261 milijardu dolara, što je 14 posto od izdvajanja u čitavom svijetu. Time je Kina na drugom mjestu, iza SAD-a. Od 1994. godine Peking ta izdvajanja konstantno povećava. Od 2010. godine ona su porasla za 85 odsto. To se desilo gotovo istovremeno sa privrednim rastom. Skoro uvijek su ta izdvajanja činila 1,9 odsto BDP-a.

Indija prestigla Saudijsku Arabiju

Pored Kine, još jedna velika azijska sila je u vrhu liste. Indija je vojne izdatke 2019. godine povećala za oko sedam odsto, što je ukupno 71,1 milijarda američkih dolara. Stručnjak za naoružanje instituta SIPRI, Simon Vezeman, smatra da je to prije svega vezano za geopolitičko okruženje. „Napeta situacija sa susjednim Pakistanom i Kinom glavni su razlozi zašto je indijska vlada tako drastično povećala izdvajanja za vojsku." Nuklearna sila je sa trećeg mjesta svjetske liste tako potisnula Saudijsku Arabiju.

U odnosu na druge zemlje Bliskog istoka, Kraljevstvo i dalje za oružje izdvaja daleko najviše novca – 61,9 milijardi dolara 2019. godine. Ali, u odnosu na 2018. izdaci Saudijske Arabije su se smanjili za čitavih 16 procenata. U izvještaju instituta SIPRI se ocjenjuje da je to iznenađujuće, s obzirom da „Saudijska Arabija i dalje nastavlja svoje vojne operacije u Jemenu i s obzirom na porast napetosti sa Iranom". Prošle godine su u vazdušnim napadima uništena važna saudijska naftna postrojenja. Pored vođstva u Rijadu i SAD, Njemačka, Francuska i Saudijska Arabija su za napade optužili Iran.

Ostatak svijeta daleko iza

U poređenju sa ogromnim iznosima „velikih igrača", izdvajanja za vojsku u ostatku svijeta su znatno manja. Zemlje Južne Amerike 2019. su izdvojile „samo" 53 milijarde dolara. Od toga više od polovine Brazil. Zemlje jugoistočne Azije zajedno su za naoružanje potrošile 41 milijardu dolara, a zemlje Afrike ukupno 42 milijarde dolara.

U Africi postoje velike razlike u izdacima među zemljama južno od Sahare. U Ugandi su se oni povećali za rekordnih 52 odsto, dok su se u zapadnoafričkoj Burkini Faso smanjili za 22 odsto. Autori najnovijeg SIPRI izvještaja to dovede u vezu sa tim da li je neka zemlja bila ulključena u direktan vojni sukob ili ne.