U dalekoj prošlosti željeznički most koji je u Jablanici spojio obale Neretve, nimalo drugačiji od istih ili sličnih iz tog vremena, od 1969. ipak je poseban. Koncem te godine svjetlo dana ugledao je film Veljka Bulajića - Bitka za Neretvi, cjelovečernji spetakl "partizanskog žanra" u kojem je vjerno opisana ofanziva Narodnooslobodilačke vojske u Drugom svjetskom ratu, trijumf nad četničkim odredima i bijeg iz okupatorskog obruča u predjelu oko rijeke Neretve.

Osim što podsjeća na najhumaniju bitku partizanskih odreda, most je i pet decenija istureni eksponat Muzeja "Bitka za ranjenike" i atrakcija za turiste koji dolaze iz svih dijelova svijeta. Mnogi će se usuditi reći i da je to ustvari najposjećeniji srušeni most u Evropi. Zbog svega navedenog, općinska vlast u Jablanici nedavno je odlučila rekonstruisati ga, po prvi put nakon što je 1968. srušen za potrebe snimanja filma.

Do 1991. na srušenu konstrukciju bio je nadograđen pješački most preko kojeg se, kao i 1943, tokom slavne bitke, moglo preći s jedne na drugu obalu rijeke. Nažalost, nabujala Neretva pred početak rata u BiH odnijela je mali most, koji će se u sklopu nedavno započetog projekta vratiti Jablaničanima i hiljadama turista koji godišnje posjećuju muzej i susjedni plato.

"Nakon što je dio mosta nestao u rijeci, godinama smo tražili povratak uz rekonstrukciju i dijela starog željezničkog mosta. Finansijer projekta je JP Elektroprivreda BiH, investitor Općina Jablanica, a izvođač radova kompanija HP Investing iz Mostara. Vrijednost projekta je 1.200.000 KM. Radovi su započeli prije pandemije koronavirusa, a rok za završetak je osam mjeseci", rekao je za Anadolu Agency načelnik Općine Jablanica Salem Dedić.

Radovi na rekonstrukciji već dva i po mjeseca izvode se svakog dana, čemu su mogli posvjedočiti i malobrojni antifašisti koji su se nedavno okupili na platou kako bi obilježili 77. godišnjicu Bitke za ranjenike, kao i Dan pobjede nad fašizmom.

Dedić kaže da je rekonstrukcija kapitalni projekat za Jablanicu.

"Pripremni radovi su iza nas. Trenutno se uređuju obje obale u ovog dijelu, a u toku je i izrada čeličnog malog mosta koji će spojiti obale. On će biti nalik onome koji je 1991. odnijela bujica. Kompleks će ubuduće biti i osvijetljen, dok ćemo prilazne staze prekriti prepoznatljivim granitom iz Jablanice. Naša želja je da zadržimo turiste na više dana, a svi ćemo biti sretni ukoliko se rekonstruisani most otvori na narednom obilježavanju godišnjice bitke. Za to će nam trebati i malo sreće ili bolje reći povoljni vremenski uslovi", dodao je Dedić.

Uskoro će prema najavama započeti radovi na izradi bušotina, njihovo injektiranje, izvođenje betonskih radova, uklanjanje horizontalne rešetkaste konstrukcije u vodi pomjerene djelovanjem Neretve, kao i njeno deponiranje na lokalitet kompleksa. Uz navedeno, predviđeno je i da se izgradi, transportira i montira nova desna horizontalna rešetka kao glavni eksponat, težine oko 65 tona.

Bivši vijećnik u Općinskom vijeću Jablanica, a danas poslanik u Skupštini HNK Ismet Lulić smatra da je obnova mosta kod Muzeja u Jablanici od važnosti ne samo za ovu malu općinu, već i za cijelu državu. Podsjeća da je most simbol antifašizma, solidarnosti, ljudskosti i ostalih istinskih ljudskih vrijednosti.

"Spomen-kompleks i njegov najvažniji eksponat uskoro će sijati punim sjajem, i to nakon višegodišnje tenderske i ugrađivačke trakavice svojstvene vladajućim poglavicama. U vremenima koja su dodatno otežana pandemijom, izuzetno je važno da se ugledamo na partizane iz 1943. i da se solidarišemo s najpogođenijim i najugroženijim, kao što je i Tito donio naredbu u historijskoj borbi da se ranjenici ne smiju ostaviti", poručio je Lulić.

Njemački oficiri tokom Bitke za ranjenike bili su sigurni da će partizani krenuti prema sjeveru i rijeci Vrbas te su tamo koncentrirali najveći broj svojih snaga. Josip Broz - Tito uspio ih je nadmudriti, okrenuvši partizane zajedno s ranjenicima prema Neretvi i planini Prenj. Naredio je pritom rušenje četiri mosta na Neretvi i jednog na Rami, nakon čega su Partizani za 19 sati uspjeli podići novi drveni most na Neretvi, tako preći na drugu obalu i izvući se iz obruča.

Vođen time, režiser Veljko Bulajić u dogovoru sa tadašnjim vlastima odlučio je u ovaj most "podići" u zrak, otkad on predstavlja važnu stavku u turističkoj ponudi Hercegovine. U neposrednoj blizini srušenog, kasnije je izgrađen novi most, koji je nakon godina blokade "u život vratio" malobrojno stanovništvo koje je prije rušenja kultnog mosta uz poteškoće živjelo na lijevoj obali Neretve.

(Anadolu Agency)