Bosanski franjevac Marko Oršolić smatra da će najavljena misa za žrtve Bleiburga, rata i poslijeratnog razdoblja, naškoditi ugledu i Katoličke crkve i kardinala Vinka Puljića. Zato vjeruje da ovakvu misu „nipošto“ nije trebalo upriličiti u vrijeme kada se slavi Dan pobjede nad fašizmom. „Misa za mrtve se može održati, što se i čini za Dan mrtvih. Čemu sada to odvajanje?

Na kraju će ispasti da se ne slavi misa zahvalnica za Dan pobjede, ali se zato slavi misa za pobijeđene. Prirodno je da će antifašisti to shvatiti kao svrstavanje na poraženu stranu“, kaže fra Marko za Deutsche Welle.

16. maja u Bleiburgu, Zagrebu i Sarajevu trebalo bi da bude održana komemoracija za žrtve „Bleiburške tragedije" i „Hrvatskog križnog puta“. Organizator je „Počasni bleiburški vod“, a pokrovitelj Hrvatski sabor. U Bleiburgu i na zagrebačkom groblju Mirogoju bit će položeni vijenci i održane molitve, dok bi centralna manifestacija, misa za bleiburške žrtve, trebalo da bude održana u sarajevskoj Katedrali Srca Isusova. Sve manifestacije bit će upriličene bez političkih govora. „Komemorirat će se žrtva“, kaže predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Uslijedile su burne rekacije, posebno u Sarajevu gdje su fašisti, među kojima i ustaše „Nezavisne Države Hrvatske“ (NDH), tokom Drugog svjetskog rata ubile više od 10.000 ljudi. Za razliku od Islamske zajednice (IZ) u Hrvatskoj, čiji će imam Mersad ef. Kreštić na Mirogoju proučiti dovu za muslimanske žrtve Bleiburga, IZ Bosne i Hercegovine ne želi imati učešća u ovoj manifestaciji. Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, Jakob Finci kaže da je neprimjereno što će u vrijeme obilježavanja Dana pobjede, Sarajevo imati misu za one koji su „dobrim dijelom krivi“ za veliki broj žrtava u Drugom svjetskom ratu. „Misa za bleiburške žrtve zabranjena je u Austriji, a ni u Hrvatskoj nema baš dobru prođu, jer aktuelni predsjednik Zoran Milanović na to ne gleda sa odobravanjem", kaže Jakob Finci za Deutsche Welle.

"Začudila me spremnost Vinka Puljića, našeg prvog i, bojim se, posljednjeg kardinala kojeg će Bosna imati, da upravo on pred kraj karijere u Sarajevu služi misu za žrtve Bleiburga. On je to već učinio u Bleiburgu, ali Sarajevo je nešto drugo. Sarajevo je u Drugom svjetskom ratu izgubilo preko 10.000 ljudi, a ubili su ih upravo ovi koji su stradali u Bleiburgu. Veliki broj sarajevskih žrtava bili su Jevreji. Bleiburške 'žrtve' ubile su i puno Srba, Bošnjaka i Hrvata. Nakon takvog stradanja, Sarajevo nije zaslužilo da bude domaćin ovoj misi. Ovo je i predizborna misa, koja nije trebala kardinalu Puljiću i Katoličkoj crkvi, jer je broj glasova koje će njihove stranke dobiti zagarantovan sa ili bez mise za bleiburške zločince“, kaže Finci.

Iz Mitropolije dabrobosanske poručeno je da se „dovođenjem Bleiburga“ u Sarajevo zatvaraju vrata saradnje i svih odnosa ove mitropolije s Nadbiskupijom vrhbosanskom i lično mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma s kardinalom Vinkom Puljićem. „Zar ja da oplakujem žrtve Jure Francetića, a kardinal dovodi Bleiburg u Sarajevo? E, pa to ne ide zajedno! Nema više ni molitve za jedinstvo hrišćana, niti bilo kakvih drugih odnosa“, poručio je mitropolit Hrizostom.

U naučnim krugovima i danas se vode rasprave o događajima u Bleiburgu i Sloveniji iz maja 1945. godine. U Hrvatskoj i dijelu BiH ti se događaji najčešće nazivaju „Bleiburška tragedija“ i „Križni put hrvatskog naroda“. O tome je u intervjuu za Deutsche Welle govorio i historičar Stefan Dietrich, naglašavajući kako je Križni put samo Isusov i da je „blasfemično“ tim nazivom opisivati stradanje pripadnika Wehrmachta, SS-a, ustaša i četnika. Maja 1945. godine, u Beliburgu su se, prema Dietrichovim riječima, našli pripadnici hrvatskih ustaša i domobrana, njemačke regularne vojske i SS-ovci, ali i Kozaci te srpski i crnogorski četnici. On ne osporava da je bilo masakra, prijekih sudova i smaknuća, ali ističe da je „sporno govoriti o planskim masakrima“.

Dietrich govori i o žrtvama pozivajući se na hrvatskog demografa Vladimira Žerjavića: „Žerjavić je utvrdio brojke od 45.000 Hrvata, 4.000 muslimana, 8.000 do 10.000 Slovenaca i 2.000 srpskih i crnogorskih četnika. To su, po meni, realistične brojke. Većina hrvatskih žrtava su bili pripadnici ustaša i domobrana. Mnogi od njih su sudjelovali u ratnim zločinima“, kazao je Dietrich.