Ovo se može zaključiti iz odgovora Ministarstva transporta i komunikacija BiH na jedno od poslaničkih pitanja, a u kojem se ističe i to da Hrvatska, praktično, ne želi uopšte da razgovara o ovoj temi.

"Bilo kakvo nepoštivanje zakonskih propisa Republike Hrvatske podrazumijeva obavezu plaćanja visokih novčanih kazni za vlasnike i zapovjednike plovila koji ne poštuju zakonske propise Republike Hrvatske", kažu u MKT-u.

Vijeće ministara BiH donijelo je još 2016. godine Odluku o imenovanju članova BiH u Zajednički tim za pregovore s Hrvatskom o primjeni Konvencije UN-a o pravu mora i razgraničenja na moru. Od nadležnog ministarstva Hrvatske traženo je nakon toga imenovanje članova Zajedničkog tima i, poslije više urgencija, krajem 2018. godine iz Hrvatske je stigao odgovor da "nema potrebe za formiranjem posebnog međudržavnog pregovaračkog tijela koje bi bilo zaduženo za razmatranje otvorenih pitanja povezanih s granicom na moru s obzirom na to da postoji Međudržavno diplomatsko povjerenstvo za identifikaciju i održavanje državne granice".

Ovaj problem, da brodovi ne mogu ni ući u BiH ni izaći iz nje bez znanja i kontrole Hrvatske, traje decenijama, a u posljednjih petnaestak godina u BiH se vodi rasprava o potrebi donošenja zakona koji bi regulisao oblast pomorske, ali i plovidbe unutrašnjim plovnim putevima.

Još, međutim, ne postoji konsenzus o njegovom donošenju, odnosno o tome trebaju li predložena zakonska rješenja da tretiraju oblast pomorske i plovidbe unutrašnjim plovnim putevima kroz jedan ili dva odvojena zakona.

Zbog nepostojanja ovog zakona, BiH u suštini nije pomorska zemlja, jer nema administraciju, autentičan registar brodova, dužnosti i prava obalne straže nisu definisana, a trenutno ne postoji ni strateška odluka u BiH da se ispune uslovi za dobijanje statusa i države zastave.

Koliko u BiH ima spremnosti da se riješi problem mora i izlaska u teritorijalne vode, možda najbolje govori podatak da je još 2001. godine Vijeće ministara BiH dostavilo Predsjedništvu BiH analizu u kojoj se govori da je rješavanje Međunarodnog graničnog prijelaza u Neumu, sa sigurnosnog aspekta, "pitanje svih pitanja", ali lokalna zajednica do danas nije pronašla lokaciju za taj granični prijelaz.

Izet Bajrambašić, predsjednik Pomorskog društva BiH, rekao je da nadležne institucije BiH još od 1994. godine nisu uradile ništa kada je riječ o kršenju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH te međunarodnih prava na moru od strane Hrvatske.

"Treba Hrvatsku natjerati da izmijeni svoje zakonodavstvo", rekao je Bajrambašić ističući da je Hrvatska svojim zakonodavstvom proglasila državni suverenitet na više od 14 kvadratnih kilometara morske površine i 24 kilometra obale kopna BiH te oduzela sva prava mora koja pripadaju BiH.

(NN)