Vijest o gradnji 15 mini hidroelektrana na rijeci Neretvici ponovo je uznemirila građane Konjica, ekološke aktiviste i borce za zaštitu čovjekove okoline. "Elektroprivreda BiH", u namjeri da poveća proizvodne kapacitete iz obnovljivih izvora energije, odlučila je, naime, da s Općinom Konjic krene u realizaciju gradnje mini hidroelektrana.

Mještani Buturović Polja i drugih naselja u općini Konjic zabrinuti su zbog isušivanja riječnog korita.

Iz Udruženja "Eko akcija" ukazali su i na uništavanje staništa zaštićene vrste bijelog potočnog raka, zbog čega Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nije željela odobriti kreditna sredstva "Elektroprivredi BiH" za ove projekte.

Narod je zabrinut i zbog potencijalnog uništavanja poljoprivrednog zemljišta, kao i veoma mogućeg problema sa pitkom vodom.

Nezakonit Statut općine

Građanin Konjica Emir Omerović, koji je, ujedno, i predsjednik Upravnog odbora Udruženja za zaštitu života životne sredine i okoline "Drvo života - KRUG 3X33", objasnio je za "Slobodnu Bosnu" kako je Općinsko vijeće Konjic donijelo nezakonitu odluku o gradnji mini hidroelektrana na rijekama Ljuta, Baščica i Neretvica.

Odluka Općinskog vijeća Konjic donesena prema nepostojećem zakonu iz 2000. godine

"Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine stupio je na snagu 7. septembra 2006. godine. Prema ovom zakonu, Općina Konjic bila je obavezna donijeti novi usaglašeni Statut u roku od 12 mjeseci, odnosno do 7. septembra 2007. godine. Tadašnja vlast to nije uradila, već je usaglasila Statut tek u junu 2011. godine. U članu 29. Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH, organi mjesnih zajednica morali su biti obavezno konsultovani o bitnim pitanjima za tu mjesnu zajednicu. Umjesto konsultacija sa mjesnim zajednicama, Općinsko vijeće jednostrano je donijelo odluku o gradnji mini hidroelektrana", kaže Omerović.

Faksimil odluke Općinskog vijeća Konjic od 1. oktobra 2007. godine o gradnji MHE na rijeci Neretvici koja je donesena protuzakonito

Naš sagovornik podsjeća da je Općinsko vijeće Konjic na sjednici od 1. oktobra 2007. godine donijelo protupravnu odluku o gradnji mini hidroelektrana na rijekama Neretvica, Baščica i Ljuta na bazi nepostojećeg Zakona o načelima lokalne samouprave u FBiH iz 2000. godine i sa Statutom neusklađenim sa novim Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH iz 2006. godine.

"Kada je riječ o mini hidroelektranama na Neretvici, Ljutoj i Baščici, niko nije pitao narod. Novi Zakon o principima lokalne samouprave u FBiH podrazumijeva zbor građana da se građani mjesne zajednice konsultuju oko pitanja bitnih za tu mjesnu zajednicu. To što će meni i drugim građanima izgradnjom mini hidroelektrana biti onemogućen pristup rijeci i što će naša imanja ostati bez vode, a korito rijeke suho, niko nije mario", kategoričan je Omerović.

Objašnjavajući Ugovor o koncesiji koji su potpisali "Elektroprivreda Bosne i Hercegovine" i Općina Konjic, naš sagovornik navodi da je potpisan protupravno, bez saglasnosti lokalne zajednice.

"Da bi se donijela odluka o gradnji mini hidroelektrana, morao se sazvati zbor građana, na kojem bi se građani izjasnili o tom pitanju. Zbor nikad nije sazvan i ne postoji odluka zbora. Nema sumnje da se Općini Konjic žurilo da svoj budžet napuni novcem od koncesija i da je novac u pitanju", zaključuje Omerović.

Novac od koncesije

Prema njegovim riječima, "Elektroprivreda Bosne i Hercegovine" poziva se samo na jedan stav iz Zakona o koncesijama HNK, a to je "prijateljsko okruženje", odnosno da prije početka gradnje mini hidroelektrana uloži mali dio sredstava u lokalnu infrastrukturu.

"Ne postoji odluka zbora građana niti mišljenje o predmetu koncesije, a to je rijeka Neretvica. Stvar je u tome da je po članu 54., stav 3. Zakona o koncesijama HNK precizirano da općina i mjesna zajednica na čijoj teritoriji se nalazi predmet koncesije, u ovom slučaju rijeka Neretvica, dijele koncesionu naknadu u omjeru 50:50 posto, što opet nigdje o Ugovoru o koncesiji između "Elektroprivrede BiH" i Općine Konjic ne piše. Bez saglasnosti lokalne zajednice (Mjesne zajednice), tih 50 posto, koliko pripada Mjesnoj zajednici, ne smije se nigdje drugo usmjeriti", pojasnio je Omerović.

(K. S.)