Takva budžetska stavka je uobičajena u američkim gradovima. To je posljedica dobrog lobiranja za policiju još devedesetih, kaže Stuart Schrader, sociolog na Univerzitetu "Johns Hopkins".

- Međunarodno udruženje šefova policije nije pokušalo samo da utječe na donošenje oštrijih zakona za suzbijanje kriminala. Oni su pokušali da nametnu obavezu da političari policiji polažu račune, a ne obrnuto. Ovo je Schrader napisao u jednom tekstu iz 2019. koji je objavljen pod naslovom: „Sebe štititi i sebi služiti: Policija u SAD od šezdesetih do danas".

Schrader naglašava da bi u mnogim djelovima Amerike gdje je stopa kriminala u stalnom opadanju, bilo moguće da se smanji obim policijskih aktivnosti, ali po njemu, policija štiti svoje resurse, umjesto da oslobodi kapacitete.

- Policija više nije spremna da odustane od svog profita pa sve više stavlja zastupanje vlastitih interesa iznad stvarne misije – suzbijanja kriminala.

Poziv na ukidanja policije

U Sjedinjenim Američkim Državama postoji pokret koji ima cilj da se policiji radikalno smanji budžet i da se ona potom potpuno ukine. Ovih dana je ta diskusija ponovo oživjela.

Ralikh Hayes je osnivač organizacije „Organizing Black", koja okuplja aktiviste u Baltimoru. On kaže da bi novac koji dobija policija, trebalo preusmjeriti „na kreativne procese kako bi se eksperimentiralo s drugim idejama i razmislilo kako sigurnost još može izgledati.

„Trebalo bi investirati u stvari za koje znamo da su potrebne ljudima. Naime, znamo da kriminal nastaje tako što ljudi ne raspolažu resursima koji su im potrebni." Hayes dodaje: „Kao što se vidi u općinama širom Amerike, one su potpuno sigurne kad tamo nema niti jednog jedinog policajca. Zašto se, onda, općine u kojima ima mnogo policajaca, smatraju nedovoljno sigurnima?"

Policija pokušava dodatno otežati posao istraživanja komunikacije s građanima, jer podatke i dokaze zadržava samo za internu upotrebu. U policijskim statistikama, kako kaže sociologinja Alyasah Sewell, koja predaje na Univerzitetu "Emory" u Atlanti, često nedostaju bitni podaci, kao što su boja kože ili spol.

Rasizam od vremena ropstva

Kada bijeli policajac ubije nenaoružanu crnu osobu, njegove kolege, političari i dijelovi javnosti ga označavaju kao „truhlu jabuku" (bad apple) – sugerirajući time da se radi o pojedinačnom slučaju. Na bosanskom bi se reklo da u svakom žitu ima kukolja. Upravo tu formulaciju je upotrijebio i savjetnik za sigurnost Robert O'Brien u intervjuu za CNN govoreći o policajcu koji je usmrtio Afroamerikanca Georgea Floyda:

„Ne vjerujem da postoji institucionalni rasizam", rekao je on i dodao: „Vjerujem da su 99,9 posto naših policijskih službenika izvrsni Amerikanci. Naravno, uvijek postoje 'truhle jabuke'".

Alyasah Sewell smatra da nije dovoljno pažnja fokusirati na pojedinačne policajce: „Loš policajac je loša sjemenka. On stvara mreže pomagača. Da biste došli do sjemenke, morate razrezati jabuku. Ako je sjemenka pokvarena, istruhnut će cijela jabuka."

Sewell istražuje strukturalni rasizam i tvrdi da je on u današnjim policijskim institucijama još živ: „Mora se ići u prošlost sve do ropstva. Patrole za potragu odbjeglih robove su prethodnici današnje policije. Današnji policajci svrstavaju ljude koji imaju crnu ili smeđu kožu na osnovu toga u kriminalce. A kada ste nekoga označili kao kriminalca, onda ga imate pravo odstraniti iz društva."

Ne samo da se policijsko nasilje u Sjedinjenim Američkim Državama tolerira, već ga i predsjednik Donald Trump indirektno podstiče. Početkom prošle sedmice, Trump je guvernerima predbacio da je njihova reakcija na proteste bila slaba: "Ako ne dominirate, to je izgubljeno vrijeme", rekao je on i dodao: „Onda izgledaš kao idiot. Moraš dominirati."