Poručio je da "ćemo na takav način biti pozitivni, raditi ono što treba da radimo, da ćemo tako popuniti vrijeme korisnim stvarima, a doprinijeti i pomoći onima koji su potrebiti u ovoj zajednici".

"To je poruka islama, poruka razuma, pa preporučujem da u tom smislu djelujemo i da nam dragi Bog podari svako dobro", kazao je muftija Adilović.

Kaže kako ovogodišnji Kurban-bajram zaista očekujemo u izvanrednim okolnostima, okolnostima koje nam nisu drage.

"Jer, već duži niz godina nismo imali ovu situaciju u smislu da bh. hadžije nisu mogle otići na mubarek-mjesta, u Mekku i Medinu da obave hadž. Stoga su naši osjećaji pomiješani. S jedne strane se veselimo Bajramu. Jer, Bajram je veselje. A, s druge strane nam je žao što smo u ovakvoj situaciji. I ne samo iz BiH nego iz svih ostalih zemalja, hadžije ne mogu obaviti hadž osim onih iz Saudijske Arabije, i to, prema onome što smi imali priliku vidjeti i čuti, i kod njih će samo 1.000 hadžija moći obaviti hadž", navodi muftija Adilović.

Dakle, ova pandemija koronavirusa zaista nas je, kaže, omela u životu, u životnim prilikama, ali i u našim ibadetima".

"Međutim, mi kao vjernici znamo da je sve pod Božijom kontrolom, da je sve u skladu s onim što Allah, dž. š., odredi i da je i ovo dio odredbe Božije. U tom smislu možemo da kažemo da vjernik i ovakvim vanrednim situacijama prilazi na način da se preispituje gdje je pogriješio, gdje radi ono što nije dobro, da bi to popravio i, naravno, gdje radi ono što je dobro da bi to još više unaprijedio. Mi znamo da po islamu Allah, dž. š., u Kur'an-i kerimu kaže da se nered na kopnu i na moru pojavljuje zbog djela ljudskih ruku. Dakle, i ova pandemija na neki način je vezana sigurno za ljudska djela i može biti i opomena i kazna od Boga. Zato je na nama da se preispitamo, da popravimo naše ponašanje, da popravljamo naše međuljudske odnose, da popravljamo sami sebe. I tako da vidimo gdje možemo biti bolji i da, shodno tome, pomažemo drugim ljudima, doprinosimo boljitku u našoj zajednici, da obraćamo pažnju i trudimo se da Zemlju, planetu koju nam je Bog dao, držimo čistom, ekološki urednom, a ne da je prljamo. Time ne samo da prljamo i zagađujemo okolinu nego prljamo uslove u kojima ljudi žive i na taj način imaju manju mogućnost za sretan život, za dobar život, a naročito generacije koje su iza nas", kaže muftija Adilović.

Kurbanom se približavamo Bogu

Muftija Adilović govorio je o važnosti i značaju samog Kurban-bajrama.

"Možemo da kažemo da su dani Kurban-bajrama i prvi dani mjeseca zul-hidždže u kojem se nalazimo, odabrani. Jer, Poslanik, s.a.v.s., govori da su Allahu, dž. š., najdraža dobra djela baš u ovim danima. A, znamo i hadis u kojem on kaže da, od tih deset dana, najodabraniji je upravo prvi dan Kurban-bajrama. Dakle, to su zaista posebni dani i treba im prići na poseban način. To i zbog toga, između ostalog, jer je Allah, dž. š., odredio da se u ovim danima baš bude, odnosno da se obavlja obred hadža, obred kurbana. Samo u ovim danima ljudi imaju priliku da spoje sve ibadete koje nam naš Stvoritelj propisuje: i namaz, i post, i zekat, i hadž, i kurban... S obzirom na to, ovo su posebni dani. Vjernicima posebna radost. I mi na taj način treba da im pristupimo, da u ovim danima pokušavamo da budemo još bolji, još vredniji, da u ovim danima uspostavljamo naše pokidane odnose, da pazimo na rodbinu, da pazimo na prijatelje, da izvršavamo ove obaveze koje se od nas traže i prema društvu, ali i one koje od nas traži naš Stvoritelj", ističe muftija Adilović.

U tom smislu, kaže muftija travnički, "možemo da kažemo da je specifičnost ovih dana i kurban".

"Kurban je, kao što znamo, žrtva. Ali, u arapskom jeziku riječ kurban ukazuje na približavanje, na bliskost. Misli se da mi prinošenjem svoje žrtve, to jeste kurbana, približavamo se svome Stvoritelju, Allahu, dž. š, Njegovom zadovoljstvu. Zato je to prilika da svi oni koji mogu, da žrtvuju kurban ove godine i da se na taj način približe Allahu, dž. š., i postignu Njegovo zadovoljstvo. Na osnovu hadisa Muhammeda, a. s., znamo da Allah, dž. š. posebno cijeni žrtvu onoga ko nema puno i ko se mora malo i napatiti i uštedjeti s drugih strana da bi obezbijedio da žrtvuje kurban. Također, kurban je nešto što nas veže za sve Božije poslanike, jer mi znamo da je Ibrahim, a. s., žrtvovao kurban, znamo da od Adema, a. s., čak je institucija kurbana poznata i da su njegovi sinovi prinosili kurban", naglašava muftija Adilović.

Znači, ističe muftija Adilović, kurban je nešto što nije vezano samo za praksu unutar islama od Muhammeda, s.a.v.s., nego i od prethodnih poslanika, čak i od prvog poslanika i prvog čovjeka na zemaljskoj kugli.

"S obzirom na to, mi trebamo da budemo kao vjernici sretni što smo i ove godine doživjeli dane zul-hidždže, što smo i ove godine doživjeli dane Kurban-bajrama, što možemo prinijeti svoju žrtvu radi zadovoljstva svoga Stvoritelja i što možemo doprinijeti boljitku ljudi i zajednice u kojoj se nalazimo", naglašava muftija Adilović.

Pridržavati se tradicije i čuvati svoje najmilije od zaraze

Muftija travnički govorio je i o tome kako na pravi način trebamo proslaviti dane Kurban-bajrama s obzirom na pandemiju te se osvrnuo na one koji to rade u kafanama, restoranima i ugostiteljskim objektima.

"Pošto je ovakva situacija kakva jeste sa pandemijom koronavirusa, mi znamo da i državni organi, a i organi Islamske zajednice u BiH, zahtijevaju da se ponašamo shodno datoj situaciji, odnosno da poštujemo izrečene mjere zaštite od koronavirusa. U tom smislu, znamo da su Rijaset Islamske zajednice u BiH i reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović izdali instrukcije kako obavljati namaze generalno, pogotovo kako obavljati namaz za vrijeme Kurban bajrama. Jer, znamo da na bajram dolazi dosta više svijeta nego na ostale namaze. Dakle, naravno da trebamo poštovati te mjere, naravno da u dane Kurban-bajrama intenzivnije posjećujemo svoju rodbinu. I to treba da bude i ovoga puta prilika, ali uz poštivanje tih mjera radi zdravstvene zaštite naše djece, rodbine, prijatelja, da se ne bi taj koronavirus širio dalje, da se ne bi zarazili drugi ljudi", kaže muftija Adilović.

Dakle, ističe, pored samog namaza, pored samog kurbana, prinošenja žrtve, mi trebamo, kao i prije, obilaziti rodbinu, obilaziti prijatelje, trebamo dijeliti kurbane, trebamo uspostavljati i jačati te naše veze, ali uz poštivanje svih mjera.

"Kada je u pitanju proslava Bajrama u restoranima, kafićima i sličnim objektima, možemo da kažemo da to nije dio naše tradicije. Ali, da opet, ako je to u skladu sa principima islama, nemamo protiv da neki ljudi i u restoranu proslave Bajram. Ali, da to bude na islamom dozvoljen način. Da tu ne bude alkohola, zabranjenih stvari... Također, kafići. Također, svi ostali ugostiteljski objekti. Dakle, mi treba da čuvamo našu tradiciju. A naša tradicija je veselje unutar porodice, obilazak rodbine, obilazak prijatelja, dijeljenje te radosti s njima i na taj način obilježiti taj izuzetni dan, blagdan, taj dan za koji kaže Poslanik, s.a.v.s., da je najvredniji od svih dana u toku godine", poručuje muftija Adilović.

Nikako, ističe, nije uredu i stoga kaže da se pozivaju svi oni koji se smatraju muslimanima, ali još nedovoljno poznaju vjeru, da shvate da proslavljanje bilo čega, a pogotovo Bajrama, uz alkohol i ono što ne priliči vjeri je kontraproduktivno, da nije uredu.

"To, u konačnici, izaziva Božiju srdžbu i priziva Božiju kaznu. A, obrnuto, proslavljanje Bajrama na lijep, kulturan, normalan, islamski način je nešto što je poželjno, što je lijepo i što će doprinijeti našim boljim međuljudskim odnosima", ističe muftija Adilović.

- Radost Bajrama i kurbane dijeliti s komšijama svih vjera i nacija 

Radost Bajrama, ali i podjele kurbana, kaže muftija Adilović, "treba da osjete i naše komšije bez obzira na vjeru i naciju".

"Stoljećima muslimani na ovim našim prostorima su poštovali druge, pogotovo prijatelje i komšije koji su u njihovoj blizini. I gledali su kako s njima da uvijek imaju lijepe odnose, kako da poštuju jedni druge, kako da učestvuju u njihovim radostima, ali također, da i oni učestvuju u našim radostima. S obzirom na to, i dani Kurban-bajrama su prilika da se i ti odnosi s tim ljudima koji pripadaju drugoj vjeri, jačaju. Odnosno da se ta sloga i zajedništvo u smislu kompletne naše države Bosne i Hercegovine, zajedništvo svih naših naroda, jača. Jer, mi živimo u jednoj zemlji. Mi imamo iste ciljeve, a to je da ovo društvo bude mirno, stabilno, prosperitetno, da ide naprijed, da naša omladina vidi ovdje svoju budućnost, a ne da mora ići izvan BiH, po dijaspori i tamo zarađivati hljeb za svoj život i samim tim se na neki način održavati", navodi muftija Adilović.

Ističe da "u okviru i u sklopu te naše tradicije i tradicionalnog načina življenja i obilježavanja naših vjerskih praznika, između ostalog i Kurban-bajrama, jeste ta solidarnost, jeste saradnja i pomoć i dijeljenje radosti i s drugima, što je bila karakteristika stoljećima, ali što se nadamo da će biti, ako Bog da, također, i u narednim generacijama".

Vjernik nikada nije na gubitku

Za sve one koji su ove godine planirali otići na hadž, a nisu to uspjeli zbog pandemije, muftija Adilović je uputio jasnu poruku.

"Meni je drago da posljednjih godina imamo porast broja naših hadžija, s naših prostora. I ove godine se očekivalo da će ih biti više nego prošle godine. Međutim, zbog ove situacije s koronavirusom, nismo u mogućnosti da odemo. Naravno da je svakome onome ko je bio planirao da ode ove godine na hadž, žao i da ima bol i tugu zbog toga. Međutim, možemo da kažemo da naša vjera nas uči da čovjek samo ako se ponaša kao vjernik nikada nije na gubitku. U ovom smislu mi znamo da Poslanik, s.a.v.s., kaže da se djela vrednuju prema namjerama. Dakle, svako onaj ko je imao iskrenu namjeru da obavi ove godine hadž, ali je spriječen nečim kao što je ova pandemija, spriječen je višom silom, u tom slučaju Allah, dž. š., njemu piše nagradu hadža kao da ga je obavio", poručuje muftija Adilović.

S obzirom na to, kaže muftija travnički, takvi ne trebaju puno da tuguju nego da budu veseli, jer su imali iskren nijet.

"Jer, pripremali su sredstva, jer su pripremali se za odlazak na hadž. Ali, i ako ne odu, oni će biti hadžije kod Allaha, dž. š. S druge strane, svi oni koji su htjeli ove godine, a nisu uspjeli, neka se pripremaju, ako Bog da, za narednu godinu. Nadamo se da će se iduće godine moći normalno obaviti hadž pa da, onda, to urade naredne godine", istaknuo je muftija Adilović.

Koronavirus je činjenica i ne smijemo se s tim igrati

I kada se završe dani Kurban-bajrama, navodi muftija Adilović, zbog pandemije koronavirusa ne smiju da prestanu naše mjere opreza zbog nas samih, naših najbližih, ali i svih drugih.

"Svi smo mi se nadali da, kada se pandemija koronavirusa počela širiti i na našim prostorima, da će to trajati kratko, mjesec, dva, tri. Međutim, evo, stvarnost nas je demantovala. Nakon, evo, i pola godine, pandemija nije završena i ne samo da nije završena nego se i dodatno širi. S obzirom na to, naš razum, ali i naša vjera nas uče i pozivaju da mi budemo ozbiljni, da budemo razumni, da budemo društveno odgovorni i da se ponašamo u skladu s onim što nam kaže i nauka, i medicina, i vjera i državne vlasti, a naravno i rukovodstvo Islamske zajednice", kaže muftija Adilović.

Dakle, navodi travnički muftija, da ne nasjedamo kojekakvim pričama i propagandama o tim zavjerama.

"Možda neke zavjere i ima, ali ova bolest koja nas je zadesila, ova pandemija je činjenica, fakat. I mi moramo to prihvatiti kao realnost i moramo se pridržavati tih mjera sa željom da ta pandemija što prije prođe, sa željom da našu djecu ona ne zahvati i da što manji broj ljudi bude iskušan sa tom pandemijom. I naravno da se što prije stanje vrati u normalno, da možemo normalno živjeti i raditi, da se naša ekonomija oporavi. Jer, znamo da je ekonomija već značajno oslabljena zbog ove pandemije koronavirusa. I da u tom smislu svi s ozbiljnošću i pridržavanjem tih mjera doprinesemo što skorijem, što prijašnjem ozdravljenju ovoga društva i normalizaciji stanja", kazao je muftija Adilović.

Svim vjernicima čestitao je ovogodišnji mubarek Kurban-bajram "s dovom Allahu, dž. š., da nam podari da mnogo bajrama doživimo u miru, u sreći, u rahatluku, u zadovoljstvu i da u narednom periodu, odnosno budućnosti, više nikada ne doživimo one neugodne trenutke kao što su rušenje džamija, kao što je protjerivanje, kao što je ratno stanje..."

(AA)