Piše: Iskra Tafro

U okviru projekta ''Izgradimo zagovaračku platformu za socijalnu uključenost-Zastani i poslušaj'', koji implementiraju Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH) i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) uz podršku Evropske unije i UNICEF-a, iniciraju se i ekspertski pripremaju nacrti Strategija socijalnog uključivanja FBiH, RS i BD BiH. Radi se o kruni dugogodišnjeg istraživanja i borbe za socijalno uključivanje marginalizovanih, zastupanje njihovih interesa i učešće u razvoju socijalnih politika BiH. Usvajanje dokumenata bi predstavljalo značajan korak na putu smanjenja siromaštva i socijalne inkluzije.

Potreba za unapređenjem inkluzije ranjivih grupa jedan je i od prioriteta Mišljenja Evropske komisije (EK) o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji objavljenih u maju 2019. kao i potreba za usklađivanjem bh zakona i propisa u skladu sa EU standardima, posebno poglavljem 19. ''Socijalna politika i zapošljavanje'' pravne stečevine Evropske unije.  

Žarko Papić, tim lider za izradu nacrta Strategija socijalnog uključivanja FBiH, RS i BD BiH 

Na čelu tima za izradu strategija je Žarko Papić: ''Sistem socijalne zaštite u BiH je neracionalan, neefikasan i potpuno pasivan. Socijalno uključivanje je drugi koncept gdje se, od pasivnog sistema socijalne zaštite, ide ka aktivnom sistemu socijalnog uključivanja, gdje su sve marginalizovane grupe u centru. Socijalno uključiti nekoga znači obezbijediti jednake mogućnosti, uključenje u rad, društveni život i sve drugo. Ukoliko ste primjerice osoba sa invaliditetom, poenta nije u primitku novčane naknade ili ortopedskog pomagala. U sadašnjim promjenjivim uslovima usljed pandemije COVID-19, tema postaje dramatično ozbiljna. Ukoliko se pristup ne promijeni, socijalni problemi će rasti i ne postoje budžeti koji će moći izdržati pritisak socijalnih potreba sve većeg dijela stanovništva. Zato je socijalno uključivanje važno''.  

Ukoliko se pristup ne promijeni, socijalni problemi će rasti i ne postoje budžeti koji će moći izdržati pritisak socijalnih potreba sve većeg dijela stanovništva. Zato je socijalno uključivanje važno. 

Maida Fetahagić, ekspert za Strategiju socijalnog uključivanja Federacije BiH

''Najveći izazov je uskladiti dokumente sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem i sa Strategijom razvoja Federacije čiji je radni nacrt 2021-2027. u javnoj raspravi, jer je socijalna uključenost vrsta sektorske strategije u odnosu na integriranu strategiju razvoja FBiH. Realizacijom implementacije Strategije dobijamo razvoj sa ljudskim likom. Društvo dobija proaktivne učesnike u razvoju, samim time smanjenje investicija koje se doživljavaju kao trošak, ulaganje u ljude. Takav pristup razvoju želimo promovirati, izdvajanje i ulaganje u ljude kao osnovne aktere i cilj razvoja, human i pristojan standard života, a ne profit ili puki ekonomski rast. Realizacijom pravimo jedan korak ka EU, istovremeno i  pristup fondovima koji traže strateški dokument''.

U vremenu punom neizvjesnosti strategije socijalnog uključivanja, koje dotiču načine prevazilaženja margina u kojima ljudi žive, moraju dati optimizam ljudima, da razmišljaju na način da će se neke faze prevazići i biti bolje sutra. Strategije će zacrtati put za dalje, u ovom slučaju do 2027. Idemo prema ciljevima održivog razvoja. Ovo je izvanredna prilika da se napravi reforma i iskorak. 

Ljubo Lepir, ekspert za Strategiju socijalnog uključivanja Republike Srpske

Ljubo Lepir, ekspert za izradu Strategije socijalnog uključivanja RS ističe kako se radi o značajnim koracima u pravcu unapređenja kvalitete života članova marginalizovanih grupa i kreiranju  efikasnijeg sistema socijalnog djelovanja.

''Radi se sasvim drugačijem pogledu, naspram klasičnog administrativnog pristupa pomoću kojeg možemo vidjeti kako da bolje funkcioniše sistem i gdje je korisnik rezultat dobrog funkcionisanja sistema. BiH će usvajanjem dobiti dokument koji u procesu EU integracija mora izraditi. Stručna i naučna javnost će profitirati jer se radi o prvom integralnom dokumentu koji obuhvata sve principe koji su pred institucijama BiH u procesu pridruživanja'', dodaje Lepir.

Izrada strategija je veliki izazov, posebno zato što treba osmisliti provodive ciljeve, prioritete i mjere. Dakle, strategije koje neće ostati puko slovo na papiru.

Nataša Stevanović, ekspert za Strategiju socijalnog uključivanja Brčko distrikta BiH

U timu za izradu Strategija socijalnog uključivanja je dugogodišnja državna službenica Nataša Stevanović, šefica Odjeljenja za socijalnu zaštitu Vlade Brčko distrikta BiH: „Odabrana sam za člana operativnog tima Odbora za razvoj strategije 2021-2027. Posebno mjesto zauzimaju djeca, u svim nivoima, obrazovanje, porodična zaštita, prioriteti koji se vezuju za poboljšanje života porodica. Takođe osobe starije životne dobi. Potrebno je promijeniti svijest donosiocima odluka, to je jedini ispravan put, ujedno i onaj ka EU.''

Ako Strategije budu prihvaćene od strane institucija, bit će to višestruki iskorak. U interesu korisnika, prvi dokument koji u fokus stavlja integralni pristup sa aspekta stanja koje je i prije korone bilo nedefinisano. Pojedinačne strategije su parcijalno govorile o problemima, a socijalno uključivanje nije prepoznato kao problem našeg društva. Ranjive kategorije društva će dobiti prvi strateški dokument gdje su subjekt djelovanja i promjena, a ne objekt. Kao takav utjecat će na kreiranje politika, što znači prepoznavanje u različitim izvršnim dokumentima-zakonima, podzakonskim aktima, kreiranju budžeta.

Fahrudin Memić, ekspert za statistiku

Fahrudin Memić navodi da je za promjenu nužno da društvene statistike postanu prioritet naspram ekonomskih: ''Imamo tri statističke institucije, sa tri nivoa podataka na tri različita mjesta, u različitim formatima. U pogledu marginalizovanih grupa problem su izvori podataka, jedan dio se uopšte ne prati pa je potrebno kombinovati ekspertska znanja sa statističkim podacima''.

''Moj stav je da su u BiH svi građani, u nekoj dimenziji, socijalno isključeni. Osjećam da svojim angažmanom, skupa sa timom, doprinosim boljem vlastitom životu, životu svoje porodice prijatelja i šire. To je obaveza koju svi imamo. Postoji ogroman kapacitet da pomognemo jedni drugima i možemo ostvariti pozitivan efekt na naš životni standard samo ukoliko se aktiviramo putem pozitivnog društvenog angažmana, i prema svojoj zemlji i prema regionu'', zaključio je Memić.