Hronika
VATRA "PROGUTALA" JOŠ JEDAN ŽIVOT U BOSNI I HERCEGOVINI: Pronađeno ugljenisano tijelo
28. Jan. 20240
Migranti imaju svoju priču. Znaju da ih Hrvatska ne voli, ali osjećaju da više nisu dobrodošli ni u BiH.
Društvo
07. Sep. 2020 07. Sep. 2020
0
Reporteri zagrebačkog "Jutarnjeg lista" svjedočili su nemogućim uvjetima u Velikoj Kladuši, prenosimo dijelove njihove reportaže.
- Migranti su u Velikoj Kladuši, kažu ljudi, jednostavno preuzeli grad. Domaćini moraju šutjeti, jer se neželjeni gosti lako late noža, ali neće, tvrde, dugo trpjeti. Među nevoljnicima s Istoka sve je više kriminalaca, što rođenih, a što onih koje na to tjeraju prilike, ponajprije glad. Sukob civilizacija kipti i zove upomoć, ali ko tamo više može napraviti red?
Oni sami sigurno ne. Prije samo tri godine, Kladušani su bili najsrdačniji domaćini koje su migranti na svojim rutama mogli sresti. Pojedinci su im nudili krevete uz svoje, jeli su za istim stolom, neki ugostitelji su vlastite restorane pretvarali u njihova prenoćišta, ne tražeći zauzvrat ništa.
Priljev novih ljudi je enorman. A s druge strane, hrvatska granica je sve nepropusnija. Oni koji se probiju, padnu na drugoj prepreci - Schengenu, pa se može govoriti o priljevu migranata i sa Zapada. Pokušali su mještani živim zidom odvraćati autobuse iz pravca Republike Srpske i Sarajeva, nisu prezali ni pred kamenovanjem vozila, ali čak i prosvjed koji su organizirali protiv ovakve situacije gotovo je prerastao u sukob nekadašnjih autonomaša i pristaša federacije.
Niko živ ne može izbrojiti koliko s njima danas živi migranata, u cijeloj Krajini, ako pridodamo Bihać, ima ih možda rekordnih 30.000. Kladušani kažu kako nije pretjerano reći da na dva domaća stanovnika dolazi jedan iz Afganistana, Pakistana, Maroka ili Alžira. Oko 1.300 ih je u Miralu, jedinom legalnom kampu na području općine.
Ostali su po napuštenim objektima, unajmljenim kućama, improviziranim šatorskim naseljima, poljima, u šumama, gradskom parku, kamo god se čovjek okrene. Okupirali su im trgovine, pošte, banke, opustošili vrtove, povrtnjake i konobe. Kladušani više vani ne drže cipele i ne suše odjeću jer im i to pokradu, ne ručaju u sjenicama ispred kuća jer će gladni migrant najlakše doći do hrane ako im se zatrči u dvorište, zgrabi komad mesa iz tanjura i otrči.
Prekipjelo je i poznatom kladuškom poduzetniku Rami Hušidiću - u kuću su mu provalili tri puta, a u lovačko društvo kojim predsjeda čak devet puta. Kaže da kladuški poduzetnici više ne mogu računati na kupce iz Hrvatske i Slovenije jer ih odbijaju migranti koji se grupiraju pred trgovačkim centrima i “žicaju” marku, dvije. Turizam je propao i prije negoli je zaživio.
- Evo, prolazimo Miral, ovo je Žalić, to je mjesto na udaru migranata. Problem je i u našim ljudima koji im iznajmljuju kuće pa ih u jednoj zna biti i stotinu. Naplaćuju noćenje pet ili deset maraka pa za jednu noć uzmu mjesečnu plaću. Evo bivše farme, kakve ovce i krave sada, izbaciš životinje, ubaciš migrante. Briga njega što će taj migrant napraviti ostalima. To je sada glavna privredna grana - priča usput Ramo.
- Ne postoji niko na svijetu ko može sada reći koliko ih tačno ima, ma ni u hiljadu. Vidi ovo, privatna kuća, ovdje ih je 50, i ova tamo gore. Meni su ušla petorica u dvorište, jedan u kuću, a supruga sama i ne može ga istjerati, ne da se van - govori Ramo.
- Ovo je Šiljkovača, granica s Hrvatskom je odavde udaljena oko kilometar. Po ovim šumama ih toliko ima da se to ne može vjerovati, ima ih i s druge strane granice, pa ih onda hrvatska policija vraća, a oni opet pokušavaju prijeći. Eto, onda ovi iz međunarodnih humanitarnih udruženja kažu da smo im morali osigurati smještaj kada su oni dali novac za to, a nismo pa da zato i provaljuju. Ali, nisam ja za to kriv, ni moji susjedi. Nesređena zemlja, politika, država, prepušteni smo sami sebi. Imam dvoje djece, oboje su u Njemačkoj. Ovdje sam dobro situiran, ali vjerujte da razmišljam da odem - priča Ramo.
Priznaje da je prije bilo drukčije, kupovala im se hrana, on je jednu obitelj primio u kuću i ostavio im ključ da imaju gdje biti, pa i vratiti se ako ih vrati hrvatska policija. A sada, zaključuje, pitanje je dana kada će zapucati jedni na druge.
Cijelu reportažu možete pročitati ovdje.
Hronika
VATRA "PROGUTALA" JOŠ JEDAN ŽIVOT U BOSNI I HERCEGOVINI: Pronađeno ugljenisano tijelo
28. Jan. 20240
Društvo
LOV NA CRVENE: Sistem logora Autonomne pokrajine Zapadna Bosna
18. Nov. 20230
Društvo
NAKON SILOVANJA U VELIKOJ KLADUŠI: Mještani zabrinuti, roditelji ogorčeni, oglasila se i policija...
09. Nov. 20230
Hronika
TEŠKA SAOBRAĆAJNA NESREĆA U VELIKOJ KLADUŠI: Muškarac stradao u svom dvorištu
04. Okt. 20230
Politika
CHRISTIAN SCHMIDT KOD HADŽIFEJZOVIĆA: "Ne mislim da postoje planovi da se ukidaju entiteti u BiH, mi štitimo..." (VIDEO)
Prije 47 min2
Regija
TIK-TOKER ALEKSANDAR VUČIĆ: "Ne iskradam se ja da vozim, nego da vidim kako idu radovi (VIDEO)
Prije 58 min33
Regija
HERCEGOVCI DOMINIRAJU: Troje ministara nove Vlade Hrvatske rođeno je u BiH
Prije 1h0
Evropa
NA HILJADE DEMONSTRANATA SE OKUPILO: U Irskoj održan veliki skup podrške Palestini
Prije 1h0
Društvo
SRĐAN PUHALO O REALNOM ODNOSU: "Madonna na koncertu skupila više ljudi nego što RS ima stanovnika, ali mi se..."
Prije 17h3
Društvo
SULJAGIĆ JE VUČIĆEVU RETORIKU NAZVAO SRAMOTNOM: "Priznavanje punog razmjera genocida natjeralo bi ga na..."
17. Maj 20242
Društvo
KOLUMNA HAJRUDINA SOMUNA: "Kako je to učinio i u Srebrenici UN kasni da učini nešto odlučnije da se zaustavi genocid u Gazi"
17. Maj 20240
Društvo
POZIV NADLEŽNIM INSTITUCIJAMA: "Varhelyiju zabraniti prilazak Memorijalnom centru genocida u Srebrenici..."
17. Maj 20241
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.