Propovijed Abdulrahmana al-Sudaisa, imama Velike džamije u Meki, emitirana 5. septembra na saudijskoj državnoj televiziji, uslijedila je tri sedmice nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati postigli historijski dogovor o normalizaciji odnosa s Izraelom, a nekoliko dana nakon što je njihov primjer slijedila zaljevska država Bahrein, bliski saudijski saveznik.

Sudais, koji je u ranijim propovijedima molio za pobjedu Palestinaca nad „agresorima“ Jevrejima, govorio je kako je poslanik Muhammed bio dobar prema svojim komšijama Jevrejima te je dodao kako je najbolji način da se Jevreji uvjere da pređu na islam taj što će ih se „tretirati lijepo“.

Obraćanje utjecajnog imama

Iako se ne očekuje da će Saudijska Arabija u skorije vrijeme slijediti primjere svojih zaljevskih saveznika, Sudaisove riječi mogu biti pokazatelj kako ova kraljevina pristupa osjetljivoj temi otopljavanja prema Izraelu, što je nekada bilo nezamislivo.

Kralj je njega imenovao za jednu od najutjecajnijih ličnosti u zemlji, koja odražava stavove njenog konzervativnog vjerskog establišmenta, ali i kraljevskog dvora.

Dogovori s UAE-om i Bahreinom bili su veliki za Izrael i SAD, koji se predstavio kao mirotvorac, ali ogromna diplomatska nagrada za Izrael bila bi Saudijska Arabija, čiji je kralj čuvar islamskih svetilišta, a koja je najveći svjetski izvoznik nafte.

Marc Owen Jones s Instituta arapskih i islamskih studija Univerziteta u Exeteru tvrdi da su potezi UAE-a i Bahreina omogućili Saudijskoj Arabiji da testira javno mišljenje, ali i da bi formalni dogovor s Izraelom za Kraljevinu bio „veliki zadatak“.

„Obraćanje Saudijcima 'putem' utjecajnog imama očito je jedan od koraka u pokušaju testiranja reakcije javnosti i poticanja pojma normalizacije", dodao je Jones.

Propovijed Al-Sudaisa izazvala je različite reakcije. Dok su ga neki Saudijci branili, tvrdeći da na jednostavan način tumači učenje islama, drugi su na Twitteru, većinom Saudijci koji žive izvan zemlje, zauzeli kritički stav prema vlastima, govoreći da se radi o „propovijedi za normalizaciju“.

Zajednički strah od Irana

Ali al-Suliman, intervjuisan u jednom centru u Rijadu, rekao je da je teško prihvatiti dogovore Bahreina ili neke druge zemlje Bliskog istoka, jer je "Izrael okupatorska zemlja koja tjera Palestince iz njihovih domova“.

Saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman obećao je da će promovisati međuvjerski dijalog u sklopu svoje reforme. Ranije je izjavio da Izraelci imaju pravo mirno živjeti na svojoj zemlji pod uvjetom mirovnog sporazuma koji osigurava stabilnost za sve strane.

Za poboljšanje odnosa Saudijske Arabije i Izraela može biti zaslužan zajednički strah od Irana.

Postoje i druge naznake da Saudijska Arabija, jedna od najutjecajnijih država na Bliskom istoku, priprema svoj narod na eventuelno otopljavanje odnosa s Izraelom.

Tema drame Umm Haroun, koja se u aprilu tokom mjeseca ramazana emitovala na saudijskoj televiziji MBC u terminu velike gledanosti, je suđenje Jevrejki, a izazvala je kritike palestinske grupe Hamas, koja je tvrdila da izaziva susjećajnost prema Jevrejima.

Eksperti i diplomati tvrde da postoji još indikacija promjene javnog diskursa prema Izraelu.

Ranije ove godine, Mohammed al-Aissa, bivši saudijski ministar i generalni sekretar Svjetske lige muslimana, posjetio je Auschwitz, a u junu je učestvovao na konferenciji koju je organizovao Američki jevrejski komitet, gdje je pozvao na svijet bez „islamofobije i antisemitizma“.

Internacionalizacija džamija u Meki i Medini

Normalizacija odnosa UAE-a i Bahreina s Izraelom, potpisana u utorak u Washingtonu, dodatno će izolovati Palestince.

Američki predsjednik Donald Trumo izjavio je da očekuje da se Saudijska Arabija pridruži sporazumu, ali saudijski kralj Salman bin Abdulaziz rekao je da njegova zemlja prvo želi vidjeti pošteno i trajno rješenje za Palestince.

Diplomat iz Zaljeva tvrdi da će trebati vremena da Saudijska Arabija, koja se smatra liderom muslimanskog svijeta, sklopi sporazum s Izraelom te da se to, vjerovatno, neće desiti dok je vlast u rukama kralja Salmana.

„Bilo kakva saudijska normalizacija odnosa omogućila bi Iranu, Kataru i Turskoj da pozovu na internacionalizaciju dvije svete džamije“, kaže diplomat, aludirajući na periodične pozive kritičara Rijada da se Meka i Medina stave pod međunarodni nadzor, tvrdi Reuters.