Prema vladinim projekcijama, godišnja rata za otplatu kredita koji su već počeli da se uzimaju šakom i kapom se iz godine u godinu povećava, da bi u 2023. godini dostigla skoro milijardu maraka.

Tako se u tom dokumentu navodi da su projektovani izdaci za otplatu dugova u iznosu od 531,5 miliona KM u 2021. godini, dok u 2022. godini to iznosi 534,8 miliona, a 2023. godine čak 988,1 milion KM.

Prema Dokumentu okvirnog budžeta Republike Srpske do 2023. godine, Vlada Srpske će se nanovo zadužiti u naredne tri godine za 2,7 milijardi maraka. Ipak, premijer Radovan Višković u svemu tome ne vidi ništa sporno.

"To je naš dokument, srednjoročni plan od 2021. do 2023. godine i sve što ste naveli je tačno. Mi to ne bismo napisali da ne možemo servisirati", kaže Višković.

Da se krediti vraćaju kreditima, govori u prilog činjenica da najveće zaduženje, od više od miljardu maraka, slijedi upravo u 2023. godini, kada je i najveća rata za otplatu prethodno uzetih kredita.

Iz opozicije podsjećaju da su upravo na to i upozoravali, jer Republika Srpska, poručuje Jelena Trivić, nema privredni rast koji bi pratio tolika zaduženja.

"Vlada nema drugi modalitet da pokrije negativni privredni rast osim zaduživanja. Ali postavlja se pitanje zašto nema. U pojedinim godinama smo imali pozitivan privredni rast, i zašto se tada nisu prikupile reserve za sadašnja vremena i za namirenje budžetske potrošnje", kaže Trivićeva.

 Ekonomisti kažu da bi cilj svake Vlade trebalo da bude smanjenje nivoa zaduženosti, a ne konstantno povećanje.

"Bez privrede koja može da stvori novu privrednu aktivnost za vraćanje prethodno uzetih kredita, svako novo zaduživanje je mač oko vrata, koji ne vjerujem da će moći da servisira RS. Pogotovo ne u doba korone, kada su svi aranžmani sa Evropom dovedeni u pitanje.", poručuje Zoran Pavlović.

Ukupan dug Republike Srpske je u 2019. godini iznosio je 5,3 milijarde maraka. Projekcije Vlade su da će se on do kraja ove godine popeti na 6,6 milijardi.

BN TV